Linkovi

Upozorenja iz EU nakon usvajanja finansijskih mera


Priča o finansijskoj krizi i evropskim mjerama protiv nje još nije okončana. Naprotiv, nakon objavljivanja odluke o formiranju Evropskog finansijskog stabilizacijskog mehanizma, raste strah da bi se taj korak mogao smatrati i konačnim, bez neophodnih reformi i kako se očekuje, oštrog mehanizma kontrole kakav bi Brisel mogao uvesti. Reklo bi se, spas iz finansijskog kolapsa ima svoju cijenu koju, na ovaj ili onaj način, plaćaju svi .

Donijeti odluku o izdvajanju ozbiljne, nikad do sada za slične svrhe zabilježene, svote novca nije bilo lako. Medjutim biće, po svemu sudeći, još teže uvjeriti evropske članice i njihove vlade da pravi posao tek predstoji. Čini se da se sa tom mišlju danas probudio predsjednik Evropske komisije, zabrinut da je put evropskih članica nakon maratonskog skupa ministara finansija i stvaranja kriznog fonda, da su ključni problemi riješeni, te da je sada dovoljno čekati da zemlja pozvoni na uzbunu i Brisel će je izvući iz živog blata vlastitog deficita.

Na sličnu opasnost je, govoreći o ugledu EU, upozorio i šef švedske diplomatije, zemlje koja iako nije članica euro-zone, iz predostrožnosti želi da učestvuje u 750 milijardi teškom sigurnosnom fondu.

"Ako govorimo o ulozi Evrope u svijetu, ona će biti odredjena po tome koliko dobro smo u stanju da vodimo računa o našim ekonomijama. Da li ćemo biti model za budućnost, zavisi od toga kako provodimo reforme-strukturne, ekonomske reforme koje bi trebale provesti evropske vlade. Ukoliko to ne učinimo, imaćemo budžetski i politički deficit", kazao je Karl Bilt.

A danas je svoja strahovanja pretočio u upozorenje i prvi čovjek evropske vlade, koja bi već sutra trebala da objavi vlastiti mehanizam podrške stabilizacijskim mjerama:

Predsednik Evropske komisije
Predsednik Evropske komisije

"Članice euro-zone su odlučile da, prema posebnim okolnostima, načine i napore na konsolidaciji, to je suština odluke. Medjutim, važno je naglasiti i ovo: nije tu riječ samo o davanju ili posudjivanju novca. Riječ je o insistiranju da članice euro-zone načine dodatne napore kako bi ispravile postojeće nepravilnosti, koje su prisutne", naglasio je predsjednik Evropske komisije, Manuel Barozo.

A izraz " nepravilnosti" je blaži oblik za " skoro pa krizu" u koju hrle novi kandidati za finansijskom intervencijom- Španija i Portugal. Medjutim, poučeni grčkim primjerom, prvi ljudi vlada u Madridu i Lisabonu su najavili kako će narednih dana predočiti Briselu vlastite planove oštre štednje, kako bi izbjegli lavinu vlastitih budžetskih deficita.

Neko bi rekao: Uvertira za predstavu koja će se, nakon nekoliko bezuspješnih pokušaja samo-korekcije, završiti stupanjem u pogon novouspostavljenih evropskih finansijskih mehanizama.

Medjutim, oni i svi ostali će morati računati i na nešto čvršću ruku Evropske komisije nego što je to do sada bio slučaj. Komesar za finansije Oli Ren danas posljednji put prolazi kroz dokument koji će sutra predstaviti javnosti a koji je Komisijin doprinos finasijsko-stabilizacijskom mehanizmu Unije. U prevodu, iako još nisu poznati detalji,
može se očekivati oštrija kontrola i zavirivanje Brisela u kutke koji su do sada smatrani nacionalnim tabuom.

Pored ostalog, čula se i ideja da Komisija razmotri prijedlog budžeta države, članice euro-zone, čak i prije nego što on bude prezentiran na usvajanje nacionalnom parlamentu. Pitanje je da li će sve članice biti jednako voljne da dopuste tako duboko zavlačenje briselske ruke u njihove džepove, makar i da se radi samo o inventuri onoga što se tamo nalazi.




XS
SM
MD
LG