Lažni azilanti sa juga Srbije i iz Makedonije sa jedne i talasi imigranata sa sjevera Afrike sa druge strane, direktna su prijetnja slobodnom prostoru Šengena, vjeruje se u Briselu. Pod pritiskom zahtjeva za azilom, visoki zvaničnici Belgije pišu Evropskoj komisiji da preduzme korake na evropskom nivou jer sadašnji pritisak dovodi u pitanje opstanak bezviznog režima. Plan privremenog stavljanja van snage bijele šengenske liste, izradjen od strane Komisije, biće razmatran narednog mjeseca, dok već ove sedmice ministri unutrašnjih poslova EU razmatraju ukupnu reviziju šengenskih pravila. To je, kako se i očekivalo, podijelilo Evropljane.
Već poznat je podatak da je prema nedavno objavljenim zvaničnim podacima, Srbija prošle godine bila treća zemlja po broju onih koji su sa njenim pasošem tražili azil u nekoj od država Evropske unije. Riječ je bilo o gotovo 18 hiljada ljudi, a veći broj potražilaca azila došao je samo iz Avganistana i Rusije. Taj se trend nastavio i ove godine, pa su sve češći zahtjevi evropskih članica da Brisel učini nešto kako bi se talas lažnih azilanata zaustavio.
Uz ovo, 20 hiljada imigranata sa sjevera Afrike na italijanskim obalama i zahtjev Rima ali i Pariza, tačnije premijera Berluskonija i predsjednika Sarkozija, da se napravi revizija Šengena, barem u dijelu gdje se dopušta privremena kontrola nacionalnih granica, prisilili su Evropsku komisiju da sačini prijedlog mehanizma koji bi privremeno i u iznimnim okolnostima suspendovao Šengen. To je na današnjoj raspravi izazvalo negodovanje evropskih parlamentaraca.
„Šengen imamo od 2006. godine i kada se održavaju svjetski ili evropski fudbalski kupovi uvodimo odredjene mjere granične kontrole kako bi spriječili huliganstvo. Dakle, moguće je kontrolisati- nema apsolutno nikakvog razloga zašto bi smo povladjivali populističkom pristupu šefa ove dvije države, treba da pokušaju da nadju neko drugo rješenje, a ne da vuku poteze sa populističkim razlozima. Ne smijemo to podržati i zato im komisijin prijedlog ne smije ići na ruku“, kazao je vodja grupe socijal-demokrata u Evropskom parlamentu, Martin Šulz.
„Ako ne uvedemo ovaj sistem privremene kontrole, države članice će nastaviti da rade po svome. Tačnije, biće ohrabrene da rade na svoju ruku. Daćemo argumente populistima i ekstremisti i ksenofobi samo čekaju da dovedu u pitanje Šengen. Zato mislimo da je najbolji način da zaštitimo Šengen od rizika taj što ćemo osnažiti pravila njegovog korištenja“, istakao je predsjednik Evropske komisije, Žoze Manuel Baroso.
O ovome će već krajem sedmice raspravljati evropski ministri unutrašnjih poslova i kako danas stvari stoje, male su šanse da se ne uvede sistem privremene kontrole granica unutar Šengena. Medjutim, još su manje šanse da se sličan sistem, stavljanja van snage bezviznog režima, ne uvede državama Zapadnog Balkana, gdje bi prve žrtve bili gradjani Srbije i Makedonije.
„Mislim da vlasti u Srbiji i Makedoniji jednostavno ne čine dovoljno. Moraju spriječiti lažne azilante da dolaze u Evropu, posebno u ovim okolnostima, zato što oni nemaju prava da traže azil. U veoma opasnoj smo situaciji i zato zaista upozoravam da moramo spriječiti da ljndi dolaze ovamo, ilegalno ili tražeći azil, jer se time ugrožava cijeli sistem bezviznog režima“, kazala je članica Evropskog parlamenta iz Slovenije, Tanja Fajon.
Prošle sedmice su belgijske vlasti uputile pismo komesarki za unutrašnje poslove, Sesiliji Malmstrom, tražeći od nje konkretne korake i zaustavljanje trenda kakav Belgija, kao jedna od ključnih destinacija lažnih azilanata, ne može više tolerisati. Odgovoreno je da se strpe do narednog mjeseca, kada će biti sumirano šta i koliko je kršio bezvizni režim i kakve slijede kontramjere Brisela.