Kada je riječ o Ukrajini, u centru pažnje je trenutna situacija sa ruskim humanitarnim konvojem i strahovanjem da bi on mogao biti kamuflaža za rusku vojnu intervenciju.
Jedno je jasno - ruski humanitarni konvoj se ovdje sve više posmatra kao teatralan čin Moskve, strahuju mnogi i kamuflaža za rusku vojnu intervenciju - dok svi govore o konvoju, postoje dokazi da je samo prošle noći ukrajinsku granicu prešlo 70 komada ruskog naoružanja.
Tek što je današnji sastanak okončan, iz Kijeva stiže vijest da su ukrajinske snage djelimično uništile oklopni konvoj ruske vojske na svojoj teritoriji. Ako se to pokaže kao tačno, biće to prvi put da su se direktno sukobile vojne jedinice dvije države, što bi moglo da dovede do novih komplikacija ionako teške i komplikovane situacije.
"To pokazuje da je teško vjerovati - moramo ostati ujedinjeni i zelim reći da bi najbolji vid ruske pomoći Ukrajini bio taj da pozovu nazad sve te terorističke vodje, da prestanu da ih podržavaju isporukama oružja, tekovima, bacačima raketa i teškim naoružanjem, što se još uvijek nastavlja i to bi bila najbolja pomoć Rusije Ukrajini", kaže ministar spoljnih poslova Litvanije, Linas Linkevičius.
"Pozvali smo Rusiju da se uključi sa medjunarodnom zajednicom da se ova kriza okonča, da osigura ukrajinsku terotiriju i budućnost te zemlje i njenih stanovnika, da sa medjunarodnom zajednicom radi kako bi smo došli do tog cilja...", navela je visoka predstavnica EU, Ketrin Ešton.
A stav Brisela o proruskim pobunjicima najbolje oslikava inicijativa koja je u toku:
"Pitanje oko kojega konačno moramo da donesemo odluku je da se tzv Narodna republika Donjcek - Lugansk proglasi terorrističkom organizacijom. Taj smo proces započeli i mislim da ga moramo i okončati i dati jasan signal", poručuje ministar spoljnih poslova Letonije, Edgar Rinkevičs.
Ova priča, očito, je daleko od kraja - Unija sa posebnom pažnjom i zabrinutošću prati zbivanja oko Ukrajine, a naredna prilika za ministre da razmjene mišljenja o tome je neformalni sastanak u Milanu, 30. augusta.