Predsjednik Evropske komisije, Žan-Klod Junker sazvao je za nedjelju hitan sastanak o rješavanju izbjegličke krize, na koji su pozvani predstavnici osam država Unije i Srbije i Makedonije kako bi se dogovorila hitna saradnja i koordinacija u rješavanju krize sa kojim se suočila cijela Evropa.
Kako se ne smanjuje rijeka izbjeglica koje preko Zapadnog Balkana idu ka Zapadu, tako sve više dolazi do izražaja nedostatak koordinacije država na njihovom putu. Gotovo skadnovno se zatvaraju, pa otvaraju granice, kapaciteti za smještaj izbjeglih su prebukirani, države, poput Slovenije, u pomoć zovu vojsku i evropske policajce i sve su češći incidenti, dok zima dolazi i sve je teže pomoći ljudima u njevolji. Zbog toga hitan briselski sastanak.
"Sa ciljem da razmotrimo zajedničke izazove i dodjemo da plana akcije koja bi počela odmah. Sastanak će biti korak ka zajedničkom i bolje koordiniranom pristupu izbjegličkoj krizi u regionu", rekao je evropski komesar za unutrašnje poslove, Dimitris Avramopulos.
U Brisel su pozvani lideri Njemačke, Austrije, Bugarske, Hrvatske, Grčke, Madjarske, Rumunija, Slovenije, Srbije i Makedonije, država koje najviše osjećaju pritisak krize. Sama Njemačka, za koju se vjeruje da stoji iza formalnog poziva za nedjeljni sastanak, računa da bi do kraja godine na njeno tlo moglo doći milion i po izbjeglih i razmatra različite opcije: od stvaranja tampon zone uz svoju granicu, do ubrzavanja vraćanja onih koji nemaju pravo da ostanu.
Berlin je najavio da će od sutra početi sa ubrzanim povratkom oko 200 potražilaca azila koji nisu ostvarili to pravo, a medju kojima je znatan broj onih pristiglih iz "sigurnih zemlaja" , gdje je odnedavno uvršten i cijeli Zapadni Balkan. Južnije, situacija ne manje dramatična - samo tokom prethodna dva dana u Sloveniju je iz Hrvatske uslo 13 hiljada migranata, dok Austrija na svoju teritoriju dnevno propušta tek deseti dio toga. Mnogo razloga za hitan sastanak
"Protekle sedmice su pokazale da nema nacionalnog rješenja ovog problema i države ne mogu vlastitu odgovornost prebacuju svojim susjedima. Samo evropski pristup, uz punu saradnju, može da postigne uspjeh", naglasio je portparol Evropske komisije, Margaritis Šinas.
Pozvanim liderima će se pridružiti i prvi ljudi Evropskog savjeta, Parlamenta, UNHCR-a, što naglašava važnost kakva se pridaje ovom skupu. Vjeruje se da će se insistirati na zajedničkim rješenjima, stalnoj komunikaciji, uz materijanu i finansijsku pomoć EU.
Kada je riječ o Srbiji i Makedoniji, isključena je mogućnost da se u tim zemljama uspostave " vruće tačke" obrade podataka migranata i njihovog slanja na konačno odredište. Takvi centri, kakvi su već počeli da rade u Italiji i Grčkoj, ne mogu se uspostavljati u državama koje nisu članice Unije, poručeno je iz Komesarijata za unutrašnje poslove Evropske komisije.