Linkovi

Austrija: Balkanska ruta mora ostati zatvorena

  • Elvir Bucalo

Migranti u grčkom selu Idomeni, na granici sa Makedonijom

Migranti u grčkom selu Idomeni, na granici sa Makedonijom

Ministri unutrašnjih poslova EU potvrdili: Balkanska ruta više ne postoji, dok istovremeno naglašavaju važnost otvaranja "bezbednog i legalnog prozora" za migrante, koji bi bio otvoren dogovorom sa Turskom

Evropa je u znaku iščekivanja konačnog dogovora sa Ankarom oko stavljanja pod kontrolu migrantske stihije koja je prošle godine na evropsko tlo dovela više od milion a samo od početka ove više od 130 hiljada izbjeglica.

Glavni migrantski tok, "Balkanska ruta" se zato mora ugasiti po svaku cijenu, uvjerena je ministarka unutrašnjih poslova Austrije Johana Mikl-Lajtner, zemlje koja je prva ograničila ulazak, a potom potpuno zatvorila vrata za migrante.

"Austrija će istrajati na poziciji da "Balkanska ruta" ostaje zatvorena, mora prestati prolaz izbjeglica tim putem, taj nekontrolisani migracijski tok"

Za Grčku je zatvaranje granica duž "Balkanske rute" potez koji nije donio rješenje. Naprotiv: doveo je samo do koncentracije ljudi koji žele dalje na sjever ali stižu samo do makedonske granice. Šta će biti sa hiljadama njih koji su ostali pred žičanom ogradom?

"Mnogo je ljudi koji su blokirani u Grčkoj i činjenica je da su sami izabrali da čekaju uz makedonsku granicu. Neophodno je da se obavi njihova relokacija, a do toga dostavi humanitarna pomoć Grčkoj", istakao je ministar za migracije Holandije i predsjedavajući Savjetom ministara, Klas Dejkhof.

Jedino rješenje, iako još uvijek uz mnoga neodgovorena pitanja, vidi se u zajedničkom evropsko-turskom planu, čije osnove su dogovorene na nedavnom skupu dvije strane. Plan, koji predvidja Tursku kao ključnu ulaznu tačku legalnih migranata u Uniju, i evropski komesar za unutrašnje poslove Dimitris Avramopulos vidi kao jedinu alternativu haosu.

"Ako zaista želimo da stavimo tačku na smrtonosna i nelegalna korištenja evropskih "zadnjih vrata", moramo da otvorimo siguran i legalan "prozor", u suprotnom će migranti i bezobzirni krijumčari ljudima pokušavati da nadju nove rute."

Ono što u Komisiji nazivaju "prozorom" u EP nazivaju "davanjem ključeva Unije u ruke Turskoj". Bez obzira kako ga zvali, plan neće funkcionisati ako ne bude ozbiljnijeg učešća evropskih država u relokaciji onih koji su prepoznati kao azilanti.

Više nego skromni broj relokacija od 900 ljudi od ukupno 160 hiljada onih koji od septembra čekaju na relokaciju, mora ozbiljno porasti. U Komisiji se nadaju, barem na 6 hiljada mjesečno. Šta na takav optimizam kažu države poput Madjarske, koje odbijaju da prime bilo koga, biće jasno već 17. marta, kada se evropski lideri ponovo okupljaju u Briselu, u još jednom pokušaju stavljanja tačke na migrantsku dramu.

XS
SM
MD
LG