Izbjeglička kriza obilježava i dvodnevni neformalni skup evropskih ministara spoljnih poslova koji je danas počeo u Luksemburgu. O tome će u subotu razgovarati sa svojim kolegama iz kandidatskih zemalja, a već danas je jasno da dosadašnji odgovor EU nije bio ni blagovremen ni dovoljan. Sasvim sigurno, jesen u Briselu će biti u znaku traženja odgovora na krizu koja je zatekla Evropu.
Nema sumnje da je Evropa zatečena i otuda različite reakcije njenih lidera - priznaje to i šef diplomatije Njemačke, koja je cilj najvećem broju izbjeglica.
"Nadali smo se da ćemo ovog ljeta imati odmor nakon što su završeni pregovori sa Grčkom, ali pokazalo se da je to bila lažna nada. Migracijski pokreti su sada najveći izazov sa dnevnim povećanjem broja izbjeglica, što narednih mjeseci traži razgovore i odluke", rekao je ministar spoljnih poslova Njemačke, Frank-Valter Štajnmajer i dodao, "današnja rasprava o tome je veoma ozbiljna s obzirom da ne možemo riješiti ovu krizu kriveći za nju naše susjede i ne pomažući da se situacija stavi pod kontrolu. Evropa ne smije doći u situaciju da se podijeli pred ovim tako ozbiljnim izazovom."
Za njemačkog šefa diplomatije je nedopustivo da samo četiri evropske države primaju najveći teret. Potrebna je evropska strategija u tome, koja bi uključila i popravljanje uslova u zemljama koje ljudi napuštaju u potrazi za boljim životom.
To je, svakako, lakše reći nego učiniti. Primjera radi, svojevremeno je odlučeno da evropske države pomognu Jordanu i Libanu u smještaju izbjeglica sa 7 milijardi evra. Iako je odlučeno do danas je samo tri milijarde stvarno otišlo u tom pravcu jer su neke od evropskih država imale druge prioritete.
Danas se to vraća kao bumerag sa kojim niko u EU ne zna šta da radi. Do tada, kaže evropski komesar, treba osnažiti spoljne evropske granice.
"Mislim da je neophodan evropski sistem upravljanja spoljnim granicama kako bi smo ih ojačali u onim zemljama koje to ne mogu same da učine", poručio je evropski komesar za pregovore o proširenju, Johanes Han.
Sa druge strane, oni koji više razmišljaju o humanom aspektu krize ukazuju da je danas prioritet broj jedan pomoći onima koji su već tu ili nadomak evropskih granica.
Njemački i francuski prijedlog, podržan od strane EK traži da evropske članice , svaka prema svojim kapacitetima, prime ukupno više od 100 hiljada izbjeglica i tako na djelu pokažu da solidarnost ne postoji samo kao tema koje se, u dobra vremena, tako rado prihvataju evropski političari.