Linkovi

GMO u EU da ili ne?


Velikom većinom glasova Evropski parlament danas je usvojio zakon kojim državama članicama daje mogućnost da same odluče da li će na svojoj teritoriji gajiti i razvijati genetski modifikovanu hranu.

Riječ je o svojevrsnom kompromisu izmedju dva oprečna stava unutar Evrope, ali i odgovoru na strahovanja Evropljana da će im aktuelni trgovinski pregovori sa Amerikom na trpeze, i protiv njihove volje, donijeti genetski modifikovanu hranu.

Nije lako bilo ispregovarati danas postignuti kompromis. Još 2010. godine je sačinjen plan, ali je ostavljen po strani dok je trajala rovovska borba za i protiv genetski modifikovanj hrane na evropskim trpezama.

Za sada, jedini komercijalni, genetski modifikovani usjevi u Evropi su oni pod kukuruzom kodnog imena MIN 810 i najviše ih se nalazi u Španiji, koja je i najveći evropski proizvodjač genetski modifikovane hrane sa nešto manje od 150 hiljada hektara pod ovim, ljudskom rukom "dotjeranog" kukuruza, otpornog na bolesti kojega inače napadaju.

Sa druge strane, genetski modifikovan kukuruz i bilo kakve varijacija sa genetski modifikovanom hranom su zakonom zabranjeni u Madjarskoj, Bugarskoj, Francuskoj, Austriji, Njemačkoj, Grčkoj i Luksemburgu.

Ovim zakonom se i jednima i drugima dozvoljava da nastave sa nacionalnom strategijom na tom polju.

"Imamo dvostruki cilj. Prvi je da očuvamo snažnu evropsku autorizaciju genetski modifikovane hrane, baziranu na nauci, čime obezbjedjujemo jednak nivo zaštite širom EU. Drugi je da se prepozna sloboda svake od evropskih članica da same odluče hoće li na svojoj teritoriji dozvoliti uzgoj genetski modifikovane hrane. Zadovoljan sam da smo dobili ovaj zakon koji ispunjava oba cilja", rekao je evropski komesar za zdravlje i bezbjednost hrane, Vitenis Povilas Andriukaitis.

Treba priznati, svi španski hektari genetski modifikovanog kukuruza, zajedno sa svim ostalim sličnim usjevima, gdje je to dozvoljeno na evropskom tlu, ne čine ni 2 odsto svih usjeva kukuruza na Starom kontinentu. Ono što je odavno već stvarnost Amerikancima i širom Azije, kod Evropljana izaziva zazor i strah za životnu sredinu i kvalitet hrane na stolu. Iz tog razloga su bili i brojni protesti evropskih farmera zbog trgovinskih pregovora sa Amerikom, koji se ovdje vide kao široko otvaranje vrata bio-tek gigantu Monsantu da eksperimentiše na Evropljanima.

"Bila je to teška borba, ali smo uspjeli. Mislim da smo pobijedili. Medjutim, ovaj zakon je tek početak, moramo da nastavimo rat protiv genetski modifikovane hrane", poručio je član Evropskog parlamenta iz Francuske, Žil Parno iz grupe socijal-demokrata.

Očito, priča o genetski momdifikovanoj hrani u Evropi, za i protiv, će se nastaviti, ovaj put na nacionalnim nivoima.

XS
SM
MD
LG