Linkovi

Oland: Blizu kraj dužničke krize


Francuski predsednik naglasio je međutim da uoči samita Evropske unije ostaju duboke finansijske strepnje u pogledu Grčke i Španije

Francuski predsednik je grupi dopisnika evropskih medija danas rekao da su evropski lideri na junskom samitu postavili temelje bankovne unije 17 članica eurozone i prekinuli strahovanja od njenog mogućeg raspada. Ipak, on je dodao da „najbolje još nije stiglo“ i da evropski lideri do kraja godine moraju da usvoje nove načine kontrole trošenja i bankovnog poslovanja. Lideri država Evropske unije se sastaju u četvrtak i petak, na prvom od tri zakazana samita, na kojima će se u naredna dva meseca razraditi detalji.

Evropska unija bavi se velikim brojem pitanja. Međutim, taj proces nije brz s obzirom na to da je riječ o 27-očlanoj instituciji. Evropski lideri će se sjutra i prekosjutra okupiti na četvrtom samitu ove godine i 22. takozvanom “kriznom skupu” od 2010. Radi se o najnovijem pokušaju da se riješi kriza u eurozoni i utvrdi tješnja ekonomska i politička integracija. Javnost je do sada naviknuta na izjave da je naredni samit najvažniji od okončanja prethodnog. Analitičari u Sitigrupi međutim ističu da ovog puta to nije slučaj. Šef Rojtersovog biroa u Briselu Luk Bejker saglasan je sa tom konstatacijom.

“Najbolje borbe nekada umeju da nastanu iz tihih situacija. To je tačno kada je riječ o jednom aspektu. Mnogi problemi u pogledu dužničke krize u eurozoni postali su hronični, više nego akutni. Tako da se oni bave pojedinim suštinskim detaljima, poput restrukturiranja, ekonomske i monetarne unije, bankarske i fiskalne unije. Stvarno nema ničega što bi izazvalo potrese na finansijskim tržištima. To ne znači da ne može biti iznenađenja koja bi stvarno prodrmala stvari”.

Na dnevnom redu vjerovatno će biti dugoročni ciljevi poput bankarske unije, zajedničkog budžeta eurozone i fiskalne integracije. Njemački ministar finansija Volfgang Šojble zatražio je izmjene sporazuma Evropske unije, koje bi omogućile uspostavljanje položaja komesara za valutu, koji bi ima široka ovlašćenja u pogledu nacionalnih budžeta.

Za tržišta će međutim biti najinteresantnije vijesti o Španiji i Grčkoj. Da li je Madrid bliži traženju pomoći, te koliko je Atina udaljena od ispunjavanja budžetskih ciljeva? I, kako se zapitao Tom Vosa iz Nacionalne banke Australije, da li će eventualni ustupci, dati tim zemljama, biti ponuđeni i drugima?

“S obzirom na to da je Međunarodni monetarni fond svima dao zeleno svijetlo za okončanje štednje, želimo da vidimo da li će biti izjava o potrebi uspostavljanja srednjeročnog fiskalnog okvira i možda nekih nagovještaja ublažavanja mjera u Francuskoj, Njemačkoj, Holandiji - središtu evropskog ekonomskog rasta. Ako bi mogli da ublaže fiskalnu politiku, onda bi rast u cjelokupnoj eurozoni mogao da bude malo bolji 2013. godine”.

Mnogo toga je postignuto na prethodnim samitima i Evropska centralna banka je spremna da kupuje obveznice zemalja u dugovima. Osnove za rekonstruisanu Evropu su stoga postavljene i sada je u toku izgradnja.
XS
SM
MD
LG