Nakon što je i formalno označen početak funkcionisanja evropskog finansijskog stabilizacijskog mehanizma, teškog 500 milijardi eura, čini se da se u eurozoni lakše diše. Medjutim, to ne važi i za Grčku kojoj su ministri finansija euro prostora dali ultimatum- imate 10 dana da u potpunosti primjenite mjere kontrole budžeta i štednje il prestaje dotok svježeg novca.
Najkasnije do 18 oktobra Grčka mora, kako su naglasili ministri eurozone, pokazati stvaran napor na ispunjavanju preuzetih obaveza. Ultimatum postavljen, a uz njega je jasna veza sa posljedicama: izostaće novi, svjež novac neophodan za preživljavanje grčke države.
"Upravo sada trojka istažuje situaciju u Atini. Mora se reformisati sistem i postići balansiranost budžeta. Grčka mora da smanji izdatke. To je najbolji način da se riješe njeni dugovi i zaista riješi ekonomska situacija. Holandska vlada je jasna: Grčka mora sama da riješi krizu, to nije moguće uciniti od strane ostalih država članica", poručio je holandski ministar finansija Jan Kes de Jager.
Vjerovatno zbog grčkog primjera, Španija oklijeva da aplicira za evropsku pomoć jer, kako je jasno naglašeno, ona sa sobom nosi oštru superviziju i to više neće biti nacionalni, već evropski problem koji će se rješavati na evropskom nivou. Ipak, Evropljani su ovih dana u prilici da nesto lakše dišu. Finansijski stabilizacijski mehanizam je uspostavljen i operativan.
"Uspostavljanje finansijskog mehanizma je veoma važna tačka za EU i eurozonu. Daje nam trajan i snažan odbrambeni zid i mehanzme. Razmišljajući gdje smo bili prije dvije i po godine, bez instrumenata protiv krize, gdje smo za Grčku stvorili fond, gledajući na to, mi se sada krećemo naprijed i pommažemo ekonomsku i monetarnu uniju sa važnom ciglom u zidu", naglasio je evropski komesar za finansije Oli Ren.
Ostaje da se vidi kako će sve funkcionisati u praksi. Javna je tajna da se čekaju američki predsjednički izbori i da, dan nakon toga, novi kandidati za pomoć se obrate Evropskom finansijskom stabilizacijskom mehanizmu. Vjeruje se da će tu mjesto naći i trenutno predsjedavajući Kipar, ali i Sovenija, čiji se ministar finansija ovih dana raspituje u evropskim finansijskim institucijama šta bi bilo kada bi bilo, što je svojevrstan uvod za aplikaciju za svjež evropski novac.
Najkasnije do 18 oktobra Grčka mora, kako su naglasili ministri eurozone, pokazati stvaran napor na ispunjavanju preuzetih obaveza. Ultimatum postavljen, a uz njega je jasna veza sa posljedicama: izostaće novi, svjež novac neophodan za preživljavanje grčke države.
"Upravo sada trojka istažuje situaciju u Atini. Mora se reformisati sistem i postići balansiranost budžeta. Grčka mora da smanji izdatke. To je najbolji način da se riješe njeni dugovi i zaista riješi ekonomska situacija. Holandska vlada je jasna: Grčka mora sama da riješi krizu, to nije moguće uciniti od strane ostalih država članica", poručio je holandski ministar finansija Jan Kes de Jager.
Vjerovatno zbog grčkog primjera, Španija oklijeva da aplicira za evropsku pomoć jer, kako je jasno naglašeno, ona sa sobom nosi oštru superviziju i to više neće biti nacionalni, već evropski problem koji će se rješavati na evropskom nivou. Ipak, Evropljani su ovih dana u prilici da nesto lakše dišu. Finansijski stabilizacijski mehanizam je uspostavljen i operativan.
"Uspostavljanje finansijskog mehanizma je veoma važna tačka za EU i eurozonu. Daje nam trajan i snažan odbrambeni zid i mehanzme. Razmišljajući gdje smo bili prije dvije i po godine, bez instrumenata protiv krize, gdje smo za Grčku stvorili fond, gledajući na to, mi se sada krećemo naprijed i pommažemo ekonomsku i monetarnu uniju sa važnom ciglom u zidu", naglasio je evropski komesar za finansije Oli Ren.
Ostaje da se vidi kako će sve funkcionisati u praksi. Javna je tajna da se čekaju američki predsjednički izbori i da, dan nakon toga, novi kandidati za pomoć se obrate Evropskom finansijskom stabilizacijskom mehanizmu. Vjeruje se da će tu mjesto naći i trenutno predsjedavajući Kipar, ali i Sovenija, čiji se ministar finansija ovih dana raspituje u evropskim finansijskim institucijama šta bi bilo kada bi bilo, što je svojevrstan uvod za aplikaciju za svjež evropski novac.