Grčka za sada moze da računa samo na odgadjanje objave izvjestaja "trojke" o njenim, tvrdi se, nedovoljnim naporima da osigura nastavak finansijske podrške. U isto vrijeme, u Njemačkoj, do sada najjačoj zagovornici eura, oštro slabi podrška zajedničkoj valuti.
Grcima su sada u pitanju dani i sedmice- do zaključenja izvještaja "trojke" sa terena, koju čine predstavnici Evropske komisije, Medjunarodnog monetarnog fonda i Evropske centralne banke. Atina mora konkretno pokazati da je spremna nadoknaditi propušteno u usaglašavanju sa zahtjevima programa konsolidacije, dokumenta na koji je stavila svoj potpis.
Da bi dali Grcima više vremena, ministri finansija eurozone su rok za završetak izvještaja "trojke", sa kraja septembra, pomjerili na početak novembra- ali, kako tvrde izvori bliski ministrima, nikako prije američkih izbora. Do tada Atina mora naći rješenje za veću budžetsku uštedu, istovremeno suočena sa nedovoljnim rezultatima prikupljanja poreza i privatizacije. Strukturne reforme, ozbiljna privatizacija i stabilizacija finansijskog sektora i to odmah, poruka je evropskih ministara eurozone.
"Grčke vlasti su svjesne činjenice da tokom nekoliko narednih sedmica moraju pokazati da su spremne da postignu rezultate, preudzmu konkretne akcije na ovim poljima, akcije koje se trebaju dogovoriti i usaglasiti sa medjunarodnom trojkom. Nas je grčka vlada opet uvjeravala da su spremni da nastave sa refromama i da nastave sa primjenom dogovorenog programa", kazao je šef euro-grupe Žan Klod Junker.
Nešto dodatnog vremena, to je sve što Grčka za sada može dobiti, jer dodatna finansijska injekcija, o kojoj se nagadja kao o eventualnom rješenju, ne dolazi u obzir.
"Grčka je je postavila veoma ambiciozan budžetski plan, ali sada mora i da uspostavi odredjene mjere uz to. Grcima ćemo dati još malo dodatnog vremena, ali ne i novca", poručila je austrijska ministarka finansija, Marija Fekter.
Inače, od izvještaja "trojke" zavisi i sudbina nastavka već dogovorene i započete finansijske podrške Grčkoj. Eventualno zeleno svjetlo će značiti i novu ratu od ukupno 130 milijardi eura, koliko se smatralo da je potrebno da bi zemlja, uz neophodne reforme i štednju, stala na svoje noge. Medjutim, smatraju analitičari, danas stvari stoje lošije nego juče i čini se još daljim cilj da do 2014 Atina stavi pod kontrolu budžetski deficit.
U medjuvremenu, dok ministri finansija eurozone govore o ukupnoj stabilizaciji prilika, činjenici da za sada nema novih zahtjeva evropskih država za finansijskom pomoći i prvim pozitivnim efektima najavljene supervizije banaka iz frankfurtskog sjedišta Evropske centralne banke, istraživanja provedena u Njemačkoj, koja se smatra stubom euro-projekta, govore da većina Nijemaca još uvijek, ili bolje reći, tek sada, žali za njemačkom markom, dok gotovo polovina upitanih bez razmišljanja potvrdno odgovara na pitanje: da li bi bilo bolje da EU nikada nije ni postojala?
Grcima su sada u pitanju dani i sedmice- do zaključenja izvještaja "trojke" sa terena, koju čine predstavnici Evropske komisije, Medjunarodnog monetarnog fonda i Evropske centralne banke. Atina mora konkretno pokazati da je spremna nadoknaditi propušteno u usaglašavanju sa zahtjevima programa konsolidacije, dokumenta na koji je stavila svoj potpis.
Da bi dali Grcima više vremena, ministri finansija eurozone su rok za završetak izvještaja "trojke", sa kraja septembra, pomjerili na početak novembra- ali, kako tvrde izvori bliski ministrima, nikako prije američkih izbora. Do tada Atina mora naći rješenje za veću budžetsku uštedu, istovremeno suočena sa nedovoljnim rezultatima prikupljanja poreza i privatizacije. Strukturne reforme, ozbiljna privatizacija i stabilizacija finansijskog sektora i to odmah, poruka je evropskih ministara eurozone.
"Grčke vlasti su svjesne činjenice da tokom nekoliko narednih sedmica moraju pokazati da su spremne da postignu rezultate, preudzmu konkretne akcije na ovim poljima, akcije koje se trebaju dogovoriti i usaglasiti sa medjunarodnom trojkom. Nas je grčka vlada opet uvjeravala da su spremni da nastave sa refromama i da nastave sa primjenom dogovorenog programa", kazao je šef euro-grupe Žan Klod Junker.
Nešto dodatnog vremena, to je sve što Grčka za sada može dobiti, jer dodatna finansijska injekcija, o kojoj se nagadja kao o eventualnom rješenju, ne dolazi u obzir.
"Grčka je je postavila veoma ambiciozan budžetski plan, ali sada mora i da uspostavi odredjene mjere uz to. Grcima ćemo dati još malo dodatnog vremena, ali ne i novca", poručila je austrijska ministarka finansija, Marija Fekter.
Inače, od izvještaja "trojke" zavisi i sudbina nastavka već dogovorene i započete finansijske podrške Grčkoj. Eventualno zeleno svjetlo će značiti i novu ratu od ukupno 130 milijardi eura, koliko se smatralo da je potrebno da bi zemlja, uz neophodne reforme i štednju, stala na svoje noge. Medjutim, smatraju analitičari, danas stvari stoje lošije nego juče i čini se još daljim cilj da do 2014 Atina stavi pod kontrolu budžetski deficit.
U medjuvremenu, dok ministri finansija eurozone govore o ukupnoj stabilizaciji prilika, činjenici da za sada nema novih zahtjeva evropskih država za finansijskom pomoći i prvim pozitivnim efektima najavljene supervizije banaka iz frankfurtskog sjedišta Evropske centralne banke, istraživanja provedena u Njemačkoj, koja se smatra stubom euro-projekta, govore da većina Nijemaca još uvijek, ili bolje reći, tek sada, žali za njemačkom markom, dok gotovo polovina upitanih bez razmišljanja potvrdno odgovara na pitanje: da li bi bilo bolje da EU nikada nije ni postojala?