Linkovi

Sumorni izgledi za evropsku ekonomiju

  • Elvir Bucalo

Evropski komesar za finansije Oli Ren

Evropski komesar za finansije Oli Ren

Evropski ministri finansija, koji su od početka sedmice okupljeni u Briselu, ocijenili da je Evropska unija bliža zajedničkim odlukama o koracima koji bi trebalo da vode ka izlasku krize. Teško je međutim reći da li je EU za korak bliža izlasku iz krize nego što je bila dan ranije.

Ako se ikada desi da Velika Britanija zakuca na briselska vrata tražeći finansijku injekciju Evropskog stabilizacijskog fonda, biće uljudno odbijena, zaključak je koji se nameće nakon što su evropski ministri finansija utvrdili pravila korištenja fonda. Na njegov novac mogu računati samo one države koje se slože sa oštrijim, zajedničkim mjerama finansijske kontrole, što nije bio slučaj sa Britancima. Ono oko čega se ministri nisu još uvijek složili je pitanje: šta činiti sa Grčkom? Tu još uvijek nema ogovora jer, Atina, po shvatanju Brisela, nije na putu zdravog oporavka i mjera kakve je sama predložila i usvojila parlamentarnom većinom. Zbog toga još uvijek čeka narednu rata od oko 130 milijardi eura, krajnje neophodnih Grcima da plate prispjele rate dugova. Sve u svemu, ne samo kada je riječ o Grčkoj, evropska perspektiva izlaska iz krize izgleda danas mračnija nego što se činila juče.

“Trenutno, ekonomsko usporavanje se nastavlja, kao što više faktora ukazuju na umjerenu recesiju, barem u prvoj polovini ove godine. Povratak oporavku i rastu će, očito, biti odgodjen za drugu polovinu godine", kazao je evropski komesar za finansije Oli Ren..

Tu se neko sjetio i nedavnih loših ocjena koje je evropskim državama podijelila američka rejting agencija. Tu se, pored ostalog, Evropljanima zamjera što su svoj program zasnovali na stezanju kajša, umjesto da su smogli snage da se upuste u nova ulaganja. Sa tim se ne slaže prvi čovjek Evropske komisije Žoze Manuel Barozo, koji kaže kako će već naredni summit, što će se 30-tog ovog mjeseca održati u Briselu, pokazati suprotno.

“Agenda narednog Evropskog vijeća, koju sam sačinio zajedno sa predsjednikom Vijeća, Van Rompujem, posvećena je razvoju i zapošljavanju, što znači da mi već neko vrijeme nastojimo to staviti kao prioritet. To je važno za države članice, kao mjera konsolidacije, ali je takodje važno i za investitore kao jačanje povjerenja o evropsku ekonomiju. Vjerujemo da je moguće kobinovati štednju sa razvojem zato uvijek naglašavamo termin “ pametne fiskalne konsolidacije”, jer ne smijemo uskratiti mogućnost investicija u Evropu, dok, u isto vrijeme, treba biti otvoren, države su na veoma visokom nivou dugova! Tako ne može dalje, stvarajući još više dugova. To jednostavno nije održivo! Zato nam treba program razvoja i zapošljavanja. Trenutno u EU imamo 23 mliona nezaposlenih a, u isto vrijeme, slučajno, imamo baš 23 miliona malih i srednje velikih kompanija. Ako bi smo mogli da slijedimo ideju da stvorimo barem jedno novo radno mjesto pri svakoj od kompanija, znam da to u stvarnosti nije tako lako ali, to ipak zvuči izvodljivo, moguće, treba rješavati pitanje nezaposlenosti, stvoriti bolje uslove kompanijama, lakši pristup fondovima, bolje zakone, lakši pristup unutrašnjem i vanjskom tržištu.”

Želje su jedno a stvarnost, često se pokazalo, nešto sasvim drugo. Ipak, ako je vjerovati onoj da je dijagnoza pola puta do izlječenja, moguće da će shvatanje dubine krize konačno povesti Evropljane ka njenom kraju.

XS
SM
MD
LG