Nakon duge rovovske borbe, Parlament i evropski ministri finansija konačno su dogovorili budžet EU za narednu godinu koji je viši nego što su se nadali zagovornici oštre štednje, ali i i niži od onoga što su tražili parlamentarci, uvjereni da bez novih, svježih ulaganja nema izlaska iz krize. U isto vrijeme, evropski lideri okupljeni u Parizu pokušavaju naći formulu za brže i značajnije zapošljavanje mladih Evropljana.
Pregovarači dvije strane, evropskih ministara i parlamentaraca su konačno došli do svima više-manje prihvatljivog budžeta Unije za narednu godinu. Za trošenje će biti namijenjeno 135 i po milijardi eura, što je za 500 miliona eura manje od prijedloga Evropske komisije, a gotovo za cijelu milijardu manje nego što je to tražio Evropski parlament. Sa druge strane, svota koja će naredne godine biti na raspolaganju Uniji je za 500 miliona viša od one koju su tražili evropski ministri.
U svakom slučaju, budžet će imati još nekih novina, sem oštrog kresanja. Više nego ranije će se izdvojiti za ekonomski razvoj, zapošljavanje, inovacje i humanitarnu pomoć, osnažiće se i evropske agencije koje se bave kontrolom vanjskih granica Unije, azilom i migracijama. Najveći gubitnik je kohezioni fond kojem se ukida oko 7 milijardi a čiji je prvenstven zadatak usaglašavanje razvoja evropskih regiona. Kao i inače, oko dvije trećine ukupnog novca će otići na subsidije evropskim farmerima, čega se velike i poljoprivredno značajne evropske zemlje ne žele nikako odreći. Očekuje se da će konačno glasanje Evrpskog parlamenta o ovome biti naredne sedmice u Strazburu.
U isto vrijeme, problemom zapošljavanja mladih bavio se mini evropski samit u Parizu, gdje su učesnici još jednom istakli neophodnost snažnijeg angažovanja na smanjenju dramatično visoke stope nezaposlenosti mladih, školovanih ljudi.
"Bez sumnje, nezaposlenost mladih je najhitniji problem Evrope danas. Zbog toga smo se i okupili. Prije toga, u julu smo na poziv kancelarke Merkel bili u Berlinu, razgovarajući o istoj temi, na proljeće će to biti u Rimu. Nezaposlenost mladih postavljam kao jednu od ključnih tema i evropskim skupovima na vrhu", kazao je predsjednik Evropskog savjeta Herman van Rompuj.
Samo dan nakon skupa u Parizu, Evropska komisija je prozvala dvije najveće ekonomije euro-one: Francusku i Njemačku. Prvu zbog previsokih taksi, drugu zbog činjenice da se namjerno ne podstiče domaća potražnja , što, posredno, guši slabe ekonomije evropskog juga. To, pojašnjava se, posebno u slučaju Njemačke, ne znači stavljanje na stub srama...
"Mislim da nije pošteno kriviti zemlju koja je do sada pokazala veoma snažno opredjeljenje za euro, sjećam se da je i kancelarka Merkel tokom predizborne kampanje govorila- budućnost Njemačke je euro i euro je Njemačka", rekao je predsjednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo.
Ipak, danas je iz Brisela upućena jasna primjedba Berlinu kao i Parizu. Francuzima se skreće pažnja da smanji javnu potrošnju u zemlji čije kompanije plaćaju najviše takse u Evropi- niže takse bi otvorile više prostora za razvoj i nova radna mjesta, poručuje Brisel. Što se tiče Berlina, njemu odlazi poruka o otvaranju ventila domaće potražnje - a Nijemci će više tražiti i kupovati kada im se povećaju i plate, te tako Komisija poziva na značajnije povećanje primanja radnika u Njemačkoj.
Pregovarači dvije strane, evropskih ministara i parlamentaraca su konačno došli do svima više-manje prihvatljivog budžeta Unije za narednu godinu. Za trošenje će biti namijenjeno 135 i po milijardi eura, što je za 500 miliona eura manje od prijedloga Evropske komisije, a gotovo za cijelu milijardu manje nego što je to tražio Evropski parlament. Sa druge strane, svota koja će naredne godine biti na raspolaganju Uniji je za 500 miliona viša od one koju su tražili evropski ministri.
U svakom slučaju, budžet će imati još nekih novina, sem oštrog kresanja. Više nego ranije će se izdvojiti za ekonomski razvoj, zapošljavanje, inovacje i humanitarnu pomoć, osnažiće se i evropske agencije koje se bave kontrolom vanjskih granica Unije, azilom i migracijama. Najveći gubitnik je kohezioni fond kojem se ukida oko 7 milijardi a čiji je prvenstven zadatak usaglašavanje razvoja evropskih regiona. Kao i inače, oko dvije trećine ukupnog novca će otići na subsidije evropskim farmerima, čega se velike i poljoprivredno značajne evropske zemlje ne žele nikako odreći. Očekuje se da će konačno glasanje Evrpskog parlamenta o ovome biti naredne sedmice u Strazburu.
U isto vrijeme, problemom zapošljavanja mladih bavio se mini evropski samit u Parizu, gdje su učesnici još jednom istakli neophodnost snažnijeg angažovanja na smanjenju dramatično visoke stope nezaposlenosti mladih, školovanih ljudi.
"Bez sumnje, nezaposlenost mladih je najhitniji problem Evrope danas. Zbog toga smo se i okupili. Prije toga, u julu smo na poziv kancelarke Merkel bili u Berlinu, razgovarajući o istoj temi, na proljeće će to biti u Rimu. Nezaposlenost mladih postavljam kao jednu od ključnih tema i evropskim skupovima na vrhu", kazao je predsjednik Evropskog savjeta Herman van Rompuj.
Samo dan nakon skupa u Parizu, Evropska komisija je prozvala dvije najveće ekonomije euro-one: Francusku i Njemačku. Prvu zbog previsokih taksi, drugu zbog činjenice da se namjerno ne podstiče domaća potražnja , što, posredno, guši slabe ekonomije evropskog juga. To, pojašnjava se, posebno u slučaju Njemačke, ne znači stavljanje na stub srama...
"Mislim da nije pošteno kriviti zemlju koja je do sada pokazala veoma snažno opredjeljenje za euro, sjećam se da je i kancelarka Merkel tokom predizborne kampanje govorila- budućnost Njemačke je euro i euro je Njemačka", rekao je predsjednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo.
Ipak, danas je iz Brisela upućena jasna primjedba Berlinu kao i Parizu. Francuzima se skreće pažnja da smanji javnu potrošnju u zemlji čije kompanije plaćaju najviše takse u Evropi- niže takse bi otvorile više prostora za razvoj i nova radna mjesta, poručuje Brisel. Što se tiče Berlina, njemu odlazi poruka o otvaranju ventila domaće potražnje - a Nijemci će više tražiti i kupovati kada im se povećaju i plate, te tako Komisija poziva na značajnije povećanje primanja radnika u Njemačkoj.