Linkovi

Rompuj za EU perspektivu Balkana

  • Elvir Bucalo

Predsednik Evropskog saveta tokom današnje posete Varšavi

Predsednik Evropskog saveta tokom današnje posete Varšavi

Evropska unija je danas, riječima predsjednika Evropskog vijeća, još jednom demantovala tvrdnje kako će se evropska vrata, nakon Hrvatske, zatvoriti za ostatak zapadnobalkanskih država. Herman Van Rompuj je danas, tokom posjete Poljskoj, naglasio kako je on snažno za uključenje Zapadnog Balkana u Uniju, tog, kako on kaže, posljednjeg ostatka hladnog rata.

Danas je prvi čovjek Evrpskog vijeća, Belgijanac Herman Van Rompuj, tokom službene posjete Varšavi, ukazao na ključne ciljeve zvaničnog Brisela- od stabilizacije eura, povratka ekonomskom rastu, preko novog, klimatu prilagodjenijeg okvira energetskog plana Unije, do snažnije globalne uloge Starog kontinenta na političkom planu.

Govoreći o značaju evropskog projekta, Van Rompuj je ustvrdio kako je Unija na globalnom planu najviše uključena u gradnju konsenzusa medju ravnopravnim partnerima. Rezultati tog napora su svakodnevno očiti. Nekadašnja poprišta krvavih sukoba su sada zamijenjena pregovaračkim sobama unutar evropskih institucija, a privlačna snaga Evropske unije je ubrzala propast komunističkih režima i privela kraju hladni rat.

"Riječ je o pobjedi", uvjeren je Van Rompuj, koji naglašava da je Evropa najbolja garancija miru. "Zato sam snažno za evropske perspektive Zapadnog Balkana, posljednjeg ostatka hladnog rata i posljednjeg mjesta gdje se zbio rat. Evropa mora biti domovina miru, to dugujemo našoj istoriji”, zaključio je predsjednik Evropskog vijeća.

Vojnici na ulicama glavnog grada Tunisa

Vojnici na ulicama glavnog grada Tunisa

U isto vrijeme, zvanični Brisel i Strazbur, gdje se održava plenarna sjednica Evropskog parlamenta, su mjesta odakle se danas riječ demokratija više puta čula sa različitih adresa, a sve povodom nemira u Tunisu, zemlji koja je dio evropskog mediteranskog partnerstva, te je stoga i njena stabilnost od velike važnosti Briselu.

Tako su na mirne demokratske promjene i pravo ljudi na pravdu, posebno socijalnu, pozivali predstavnici Evropske komisije, dok je predsjednik Evropskog parlamenta, Jirži Buzek u Strazburu podsjetio kako su Evropljani posebno osjetljivi na legitimne pozive naroda. Zato ne možemo stati po strani, poručio je Buzek, mada se još uvijek ne zna kakve će konkretne mjere poduzeti Unija.

Prije toga, čini se, treba razjasniti kojoj se strani pomaže jer, nedugo prije nego što je doskorašnji predsjednik Tunisa napustio zemlju, francusko ministarstvo vanjskih poslova je tuniškoj vladi ponudilo pomoć u policijskim snagama kako bi što lakše savladali demonstrante, dok ogromna većina Evropljana govori o podršci demokratskim, ali mirnim promjenama kakve priželjkuju u Tunisu. Do tada, evropski parlamentarci su danas zajednički pozvali Evropsku komisiju da što prije uputi pomoć. Zato je sa odobravanjem dočekana današnja objava iz Brisela:

“Mi, kao EU, smo spremni da odmah pružimo pomoć, na primjer, u pripremi izbora i podržimo demokratsku tranziciju, ako se to od nas zatraži. Spremni smo i da uputimo sredstva i pomoć za urgentne potrebe. Uz ovo, radimo na širem paketu mjera koje ćemo ponuditi kako bi smo pomogli demokratske reforme i ekonomski razvoj “, kazala je portparol visoke predstavnice EU Ketrin Ešton.

XS
SM
MD
LG