Linkovi

Jubilej Proklamacije o emancipaciji


Spomenik Abrahamu Linkolnu u Vašingtonu
Spomenik Abrahamu Linkolnu u Vašingtonu

Mnogi istoričari ukazuju da je Linkolnov dokument bio prvi korak u dugom procesu širenja gradjanskih prava za sve Amerikance.

Pre 150 godina, tokom gradjanskog rata u Americi, trupe unije i konfederacije sukobile su se kod rečice Entitam u Merilendu (TA BITKA TAKODJE JE POZNATA KAO BITKA KOD ŠARPSBURGA), gde su snage unije odnele veliku pobedu. Neki istoričari smatraju da je ta bitka izmenila tok američke istorije. Naime, pet dana kasnije predsednik Abraham Linkoln izdao je preliminarnu Proklamaciju o emancipaciji, odnosno oslobodjenju robova, koja je kasnije dovela do okončanja ropstva u Sjedinjenim Državama. Novinarka Glasa Amerike Mariama Dialo izveštava sa nedavnog skupa kod Linkolnovog memorijala gde su se stotine gradjana okupile da bi se podsetile na prošlost nacije.

Bio je to dan sećanja za one koji su se okupili kraj Linkolnovog memorijala u cilju obeležavanja 150. godišnjice Preliminarne proklamacije o nezavisnosti.

„Ropstvo je bilo uvreda za ljudsko dostojanstvo.“

Kongresmen Džon Luis je sin poljoprivrednika, a njegovi preci su bili robovi. Luis je i dobitnik predsedničke Medalje slobode. Za njega ova godišnjica ima izuzetan značaj.

„Godišnjica ukazuje da nakon 150 godina sin, unuk ili praunuk roba može da dobije predsedničku medalju i to još od predsednika afroameričkog porekla, kao i da služi na položaju kongresmena. To vam govori koliko smo dugačak put prevalili kao nacija.“

Ed Ejers, profesor istorije na Univerzitetu u Ričmondu, kaže da je najbolji način da se objasni istorija ropstva i Američkog gradjanskog rata da se obuhvate svi akteri te priče.

„Činjenica je da su svi morali da učestvuju da bi se ovo dogodilo. Ako nemate lidera kakav je Linkoln, koji je bio voljan da sve rizikuje, to se ne bi dogodilo. Ako nemate vojsku da to sprovede, to se ne bi desilo. Ako nemate porobljeni narod koji iskazuje svoju težnju, očaj i rešenost, to se ne bi desilo. Ovde je danas prisutna publika iz brojnih škola, sa koledža i univerziteta.“

Ejers je govorio u okviru programa koji je uživo prenošen djacima i studentima širom zemlje, poput onih koji su se okupili na univerzitetu Džordž Mejson nedaleko od Vašingtona. Studentkinja Britani Pasmor je sa velikom pažnjom pratila prenos.

Kada govore da je Abraham Linkoln to iskoristio kao politički potez, interesantno je to uporediti sa današnjim političkim potezima vezanim za predstojeće izbore.“

Holivudska glumica Alfri Vudard čitala je iz memoara jedne robinje, napisanih 1861. godine. Za Alfri Vudard Proklamacija o emancipaciji nije samo puki dokument.

„To je početak kada je Amerika zbilja postala Amerika. To je velika proslava koja pripada svima nama.“

Ta poruka nije promakla studentima.

Imati priliku da razumete puni uticaj koji je ta proklamacija imala na čitavu naciju, ne samo na robove, čini je još veličanstvenijim delom naše istorije.“

Proklamacijom su prvobitno oslobodjeni samo robovi u pobunjeničkim državama tokom Gradjanskog rata. Medjutim, mnogi istoričari ukazuju da je Linkolnov originalni, rukom napisani dokument, koji se čuva u Nacionalnom arhivu u Vašingtonu, bio prvi korak u dugom procesu širenja gradjanskih prava za sve Amerikance.
XS
SM
MD
LG