Linkovi

EU: 2012. donela probleme, ali i obećanja

  • Elvir Bucalo

eu

eu

Za EU je godina na izmaku bila teška, izazovna, ali i obećavajuća, otvarajući vrata za njenu budućnost i bolje funkcionisanje.

Teško da se može reći da Unija u narednu godinu ulazi rasterećena od bremena kakvo je, ulazeći u ovu, nosila na ledjima, ali čini se, konačno je našla načina da to breme bar olakša.

Krenimo od kraja - dogovorena bankarska unija, supervizija onih koji su nas sve "zavili u crno", težak, ali izvodiv plan spasa Grčke i ostalih posrnulih evropskih članica u vidu Stalnog stabilizacijskog fonda i, možda najzvučnije, Nobelova nagrada za mir su stvari koje bi bilo ko u evropskim institucijama, bez razmišljanja, istakao kao ključna dostignuća EU u godini iza nas.

U 2012-u je Unija ušla sa problemima koji su se nizali jedan za
drugim - recimo, socijalna nepravda koja je u krizi dobila gotovo nepodnošljive dimenzije za ogroman broj Evropljana kojima je jedini cilj da žive od svoga rada.

Mnogi Evropljani žive u uslovima krize, nezaposlenosti i suženih perspektiva. Život je postao skuplji i komplikovaniji, a bez ozbiljnih promjena mnogi ne vide trajno rješenje:

"Mislim da je najkorisnija politika ona koja se odnosi na poreze. Taj sistem mora biti više distributivan, progresivan. Druga stvar je obrazovanje - treba otvoriti više obrazovnih opcija u životu ljudi, kako bi se zatvorio ovaj procjep," smatra profesor ekonomije na pariskoj Školi ekonomije, Romen Ransijer.

Sličnog je mišljenja i generalni direktor Medjunarodne radničke organizacije Huan Somavia:

"Mislim da EU, da bi smanjila ekonomsku nepravdu, mora ponovo da traži svoje vrijednost, kao što je socijalna tržišna ekonomija. Sada je ovo socijalno odbačeno i mora se ponovo vratiti. Evropska unija je storena da osigura mir, a socijalna pravda je temelj mira. To su osnovne socijalne vrijednosti koje Unija mora ponovo da stavi u fokus."

Protekle godine štrajkovi i protesti ispred evropskih institucija bili su gotovo svakodnevna pojava, sa jednom porukom - dosta je, mijenjajte situaciju ili ćemo VAS mijenjati.

A u fokusu je tokom godine, na žalost, bio i porast rasizma i ksenofobije širom Unije. Zabilježen je, očekivano, u zemljama gdje su, poput Grčke, životne prilike bivale sve teže, ali, zanimljivo, i tamo gdje se, u poredjenju sa ostalima, nisu mogli pretjerano žaliti na dramatičnu nezaposlenost i beznadje, poput Holandije i Belgije.

Nacionalisti se, jednostavno, ne predaju - pokušavaju iskoristiti vrijeme krize i opšteg straha Belgijanaca za vlastitu budućnost da steknu političku prednost. Istina, pokušaj okretanja javnosti protiv ilegalnih imigranata nije nov i dio je njihove političke strategije. Još prije osam godina su u Vlaams (Flams) Belangu pokušali slično, ali im je internet projekat propao za tačno jedan dan. Sada čine isto, a na to su već prvi dan reagirali belgijski hackeri - oborili su stranicu gdje su se mogle prijaviti žalbe gradjana na imigrante. Medjutim, desničari su opet stali na noge, trvdeći kako ne čine ništa loše.

"Gradjani mogu prijaviti sve ilegalne situacije, na primjer: rad na crno, trgovinu drogom ili kriminalne aktivnosti koje čine ilegalni imigranti. Medjutim, naša namjera nije da započnemo lov na vještice protiv ilegalnih imigranata," kaže lider belgijskih nacionalista Filip Devinter.

I onda, kako to već biva, nacionalisti i vlade pod njihovim uticajem, su se okomili i na ostale osnovne ljudske slobode, kao što je sloboda kretanja, evropski Šengen. Razlog za to su im dali i lažni azilanti koji iz Zapadnog Balkana opsjedaju azilantske centre, bježeći od bijede, zime, beznadja. Epilog te priče se još čeka, ali sasvim sigurno, donijeće tzv. zaštitni mehanizam koji bi nam lako mogao ukinuti tu teško stečenu, kako neki kažu "privilegiju".

Uspjela je Evropa godine na izmaku, pored ili zahvaljujući baš teškoćama, stvoriti okvir stavljanja na noge Grčke, bankarske unije, eura, krećući se, mada to niko neće otvoreno priznati, prema asocijaciji država gdje su jedni više povezani od drugih, što bi, moglo biti prepoznato i kao Unija u dvije brzine.

I na kraju, vratimo se početku, jer naredna godina će početi sa, ipak, snažnim osjećajem da, i pored izazova, Unija ima šta reći i ponuditi. Odnedavno u vitrinama predsjednika Evropskog savjeta je i Nobelova nagrada za mir, koja, bez obzira na brojne kritičare, znači priznanje i ohrabrenje.

Evo štra o tome misle neki od gradjana unije:

„Dobiti Nobelovu nagradu znači dobiti i misiju, promovirati ideju mira svuda gdje je to moguće."

„Unija je to što nas čini snažnijima, i to je veliki primjer, jer ja zaista ne vidim šanse da bilo koja evropska država sama može da se odbrani od svega što se dešava u svijetu, to je prakticcno nemoguche.“

„Slika kakvu danas imamo o Evropi je da je riječ o hrpi zabrana i pravila, ne vidimo pozitivne strane, samo negativne, koje, zaista i postoje. Ali, činjenica je da nam Unija omogućava da živimo u miru i trebalo da budemo sretni zbog toga.“

„Moguće da je sada solidarnost pod udarom, ali mislim da je dobro da se podsjetimo da, suprotno našim roditeljima i njihovim roditeljima, nismo osjetili rat.“

„Bio bih lično veoma zabrinut da je ideja Unije narušena tokom ovih kritičnih vremena - nagrada je korak u pravom smjeru i zato mislim da je veoma važna.“

„Sve dok imamo teme za razgovor, ekonomiju i slobodu kretanja, dobro je, jer ne pucamo jedni na druge.“

„Trajan mir će biti samo kada svi budu pažljivi prema zajedničkom životu, a svaka država ima različite kulturne karakteristike. A EU je uspjela da nas sve objedini.“


Predsjednik Evropskog savjeta, Herman van Rompuj poručuje:

"Svako pitanje u našem društvu je kontroverzno, tako da uvijek ima kritika i ljudi na to imaju pravo. Ono što bih želio da kažem onima koji demonstriraju širom Evrope je da je u njihovom interesu da imamo snažnu EU, zajedničko tržište. Niko ne može da porekne činjenicu da je Unija ključni faktor zbog kojeg u Evropi poslednjih 60 godina imamo mir. Dakle, mi ćemo još više da jačamo EU, a oni koji nas danas kritikuju će, jednog dana, da promijene mišljenje."
XS
SM
MD
LG