Linkovi

Đelić: Status ove, pregovori sledeće godine


Božidar Đelić, potpredsednik vlade Srbije u razgovoru sa Katarinom Radović
Božidar Đelić, potpredsednik vlade Srbije u razgovoru sa Katarinom Radović

U ekskluzivnom intervjuu za Glas Amerike, potpredsednik Vlade Srbije Božidar Đelić kaže da postoje svi izgledi da Srbija dobije status kandidata za članstvo u EU do kraja godine, dok će odluka o datumu početka pregovora sa EU verovatno morati da sačeka do sledeće godine.

Kao glavnu prepreku na tom putu potpredsednik vlade Srbije označio je nesuglasice između Srbije i, kako je rekao, nekih članica EU o normalizaciji odnosa sa Kosovom.

Pogledajte:

Glas Amerike: Ovog vikenda u Vašingtonu je održana polugodišnja skupština MMF-a i Svetske banke. Ocene o uspehu tog skupa su veoma mešovite, kakvi su vaši utisci?

Djelić: Teško je reći da je to uspešan skup kada znamo da svetska ekonomija može ući ponovo u recesiju, da je ove godine rast u SAD, bar onaj koji se predvidja, prepolovljen a rast evro-zone za sledeću godinu, sada se predvidja, neće biti na nivou od dva odsto nego 1%, tako da generalno postoji mnogo rizika u globalnoj ekonomiji i zbog toga se ne može reći da je skup bio uspešan. Medjutim, videlo se da je ceo svet spreman da se zajedno bori protiv te krize, i gospodja Lagard, novi generalni direktor MMF-a, je najavila jačanje resursa MMF-a a gospodin Oli Ren, u ime EU, je rekao da će EU u sledećih nekoliko nedelja ojačati sopstveni sistem borbe protiv krize i naročito saniranje krize poput one u Grčkoj.

Glas Amerike: Juče ste saopštili da je Srbija postigla dogovor sa medjunarodnim finansijskim institucijama da povuče 240 miliona dolara ranije dogovorenog kredita Svetske banke. Šta nam možete reći o tome?

Djelić: Radi se o kvalitetnim izvorima, zato što su veoma dugoročni, pod izuzetnom niskim kamatama, što je važno u ovom momentu rastućih kamata u svetu, i isto tako činjenica da ćemo od tih 240 miliona dolara upotrebiti 100 miliona za podršku našem budžetu. Cilj te podrške je da se ubrza reforma javnog sektora, a za preostalih 140 miliona imamo tri veoma bitne teme, jedna je jačanje zdravstvenih usluga za najstarije gradjane, druga saniranje takozvanih crnih tačka za bezbednost u saobraćaju, znamo koliko ljudi gine zbog takvih crnih tačaka; i treći element jeste energetska efikasnost gde Srbija ima veliki napredak. To je jedan jeftin, bezbedan i veoma interesantan izvor finansiranja za neke od najvažnijih tema za našu zemlju.

Glas Amerike: Govori se i nagadja o tome da bi Srbija do kraja godine mogla da dobije status kandidata za članstvo u EU, pa čak i datum za početak pregovora. Koliko je to istina?

Djelić: Verujem da smo na dohvat ruke statusu kandidata, jer je danas u Beogradu izglasan zakon o vraćanju oduzete imovine, zakon o javnoj svojini i serija drugih zakona koji su zaokružili našu reformsku agendu dogovorenu sa Evropskom komisijom. Sa druge strane, zbog ekonomske krize i činjenice da jedan broj zemalja u ovom momentu misli da Srbija mora ići korak dalje oko normalizacije odnosa sa našom južnom pokrajinom, veoma malo je verovatno da ćemo naći zajednički jezik za definisanje datuma za početak pregovora. Najverovatnije ćemo dobiti status kandidata, a što se tiče datuma - nešto nalik onome što je bio slučaj sa Crnom Gorom prošle godine, seriju reformi koje treba uraditi da bi sledeće godine otprilike u ovo vreme, Evropska komisija, ako ti uslovi budu ispunjeni, definisala datum za početak pregovora.

Glas Amerike: Znači tek sledeće godine u ovo vreme…

Djelić: Najverovatnije, što ne znači da se u nedeljama koje dolaze nećemo truditi da što više unapredimo mišljenje Evropske komisije koje očekujemo 12. oktobra. Srbija je uradila što je do nje, ali okolnosti su takve da možda neće biti u potpunosti ti napori prepoznati na pravi način.

Glas Amerike: Šta vidite kao najveću prepreku?

Djelić: Najveća prepreka je što i dalje imamo veoma različito vidjenje oko Kosova sa jednim brojem važnijih zemalja.

Glas Amerike: U kom aspektu konkretno?

Djelić: Konkretno, u ovom momentu, i to je postalo veoma jasno za vreme posete gospodje Merkel Beogradu, jedan broj zemalja, ne cela EU, bi želele da Srbija uradi odredjene stvari u vezi sa severom Kosova na koje nismo spremni, jer bi one išle protiv nekih demokratskih institucija i u suštini ukidanje takozvanih „paralelnih“ institucija bi bilo ukidanje demokratskih institucija. Tako da, šta nam predstoji? To uopšte nije odustajanje od našeg evropskog puta, to nije zahladjenje odnosa sa SAD, Nemačkom, ili bilo kojom drugom zemljom, nego naporan rad da naši argumenti budu saslušani a naša miroljubiva politika, a ona će takva i ostati, nadje kao ishod kompromisno rešenje oko severa Kosova i statusa Kosova generalno.

Glas Amerike: Da se vratimo ekonomiji kao ključnoj temi za budućnost svake zemlje, kako će se efekat svetske ekonomske krize i posebno kriza u evro-zoni odraziti na ekonomiju Srbije?

Djelić: U Vašingtonu mi je često upućeno pitanje oko mogućeg efekta kriza u Grčkoj na Srbiju. Realnost je da Srbija ima veoma nizak nivo trgovinske razmene sa Grčkom, da grčke banke imaju učešće na našem tržištu od samo 16% , da te banke nisu filijale nego domaće banke koje reguliše Narodna banka Srbije, i one imaju pokrivenost našom politikom garancija gde je svaki depozit do 50,000 evra u potpunosti osiguran. Tako da ne postoji rizik da se finansijske teškoće u Grčkoj direktno odraze na okolnosti u našoj zemlji. To naravno ne znači da je Srbija izolovano ostrvo, itekako postoji rizik da ako rast ne bude prisutan u Nemačkoj, Italiji, Francuskoj, Austriji, pa i generalno, i Srbija zbog toga ima više teškoća.

Zbog toga, da se izrazim „narodski“ - obezbedili smo se - i to na tri načina, prvi je tako što smo potpisali sporazum o predostrožnosti sa MMF-om, imamo evro-obveznicu u iznosu od milijardu dolara koja obezbedjuje finansiranje države za celu iduću godinu, što to je dobar momenat pošto su tržišta u velikim teškoćama, i kao što smo rekli na početku imamo i kvalitetne resurse od Svetske banke i drugih finansijskih institucija, tako da Srbija nastavi sa politikom makroekonomske stabilnosti i finansiranja nužnih potreba naših gradjana.

XS
SM
MD
LG