Linkovi

Džozef: Prijem Hrvatske - podstrek zemljama regiona


Ed Džozef, analitičar u Centru za transatlantske studije Univerziteta Džons Hopkins
Ed Džozef, analitičar u Centru za transatlantske studije Univerziteta Džons Hopkins

Prijem Hrvatske u članstvo Evropske unije olakšao je ulazak ostalim zemljama Zapadnog Balkana koje žele da se pridruže evropskom bloku, kaže analitičar Centra za transatlantske odnose na Univerzitetu Džons Hopkins.

Prijem prve zemlje koja je prošla kroz ratni konflikt u bivšoj Jugoslaviji dokaz je da zaista postoji “finiš” za zemlje koje su se opredelile za evropski put, kaže Džozef:

“Ovo je naročito važno za zemlje kao što su Srbija i Kosovo koje su preuzele prilično veliki politički rizik kako bi unapredile svoje odnose sa evropskim liderima. Dobrodošla je i zainteresovanost Hrvatske da u raznim vidovima pomogne pridruživanje ostalih država u regionu. Crna Gora, na primer, zajedno sa hrvatskim ekspertima radi na ispunjavanju evropskih standarda raspoređenih u 35 različitih poglavlja. Nije na odmet oslonac na susednu zemlju, sličnog istorijskog i kulturnog iskustva, koja je prošla taj proces.”

Dogovor lidera Zapadnog Balkana o održavanju redovnih sastanaka o stvarima od zajedničkog interesa, ima daleko veći značaj sada nego što bi imao pre prijema Hrvatske u EU, kaže naš sagovornik. Evropski gost na sledećem takvom sastanku mogao bi da bude Fransoa Oland, predsednik Francuske - jedne od dve vodeće zemlje u Evropskoj uniji, podseća Džozef:

“Taj dogovor je izuzetno koristan. Pogledajte samo činjenicu da su na doručku u Zagrebu, odnosno prvom sastanku - jedan pored drugog sedeli predsedinik Srbije Tomislav Nikolić i predsednica Kosova Atifete Jahjaga. Posle svih teškoća Makedonije, koja je nedavno morala da otkaže održavanje takve konferencije jer predstavnici te dve strane nisu želeli da budu na istom skupu, zagrebački sastanak je izuzetno važan pomak. Svojevrstan obrt je i to što Hrvatska, koja je vodila rat sa Srbijom, sada pokazuje spredmnost da igra korisnu ulogu u pogledu normalizacije i približavanja Beograda i Prištine."

Za Bosnu i Hercegovinu, članstvo susedne zemlje u EU moglo bi da bude podsticaj za energičniju politiku rešavanja unutrašnjih podela u zemlji, smatra Džozef:

“Sada kada mogu da vide da je Hrvatska postala članica, da Crna Gora dobro napreduje, da Srbija, pa čak i Kosovo ostvaruju progres, nije isključeno da bi građani Bosne i Hercegovine konačno mogli da pokažu svojim političarima da status quo više nije prihvatljiv. Kombinovano sa nedavnim protestima u vezi sa jedinstvenig matičnim brojem, možda smo na pragu šireg pritiska javnosti koja je sve do dosada bila izuzetno pasivna.”

Makedonija je jedina zemlja na koju učlanjenje regionalnih zemalja u evropski blok, možda uopšte ne utiče, kaže Džozef.

“Svi znamo razlog zbog kojih Makedonija ne može da napreduje, a to je spor oko imena sa Grčkom, koja je članica EU. Dve strane već godinama ne mogu da postignu rešenje. To u Makedoniji stvara frustraciju, posebno za albansku manjinu koja pitanje imena smatra preprekom za ulazak i u NATO i EU. Makedoniji je osigurano članstvo u NATO-u čim bude rešen problem imena. Za Atinu vreme za dogovor nikada nije pogodno. Ili vlada nije dovoljno snažna, ili su izbori na pomolu, ili su u finansijskoj krizi…”

Jedini izlaz za Makedoniju je da nađe rešenje za novo ime tesno sarađujući sa Metjuom Nimecom posrednikom Ujedinjenih nacija u pregovorima sa Grčkom, zaključio je Džozef.
XS
SM
MD
LG