Linkovi

Problemi i za sledeću administraciju


Učesnici tribine o ekonomsko-političkoj budućnosti Sjedinjenih Država u Karnegijevoj zadužbini za međunarodni mir, mart 2012.
Učesnici tribine o ekonomsko-političkoj budućnosti Sjedinjenih Država u Karnegijevoj zadužbini za međunarodni mir, mart 2012.

Na tribini na kojoj su učestvovali vodeći američki ekonomisti, u Karnegijevoj zadužbini za međunarodni mir, zaključeno je da pobednika ovogodišnjih izbora čekaju veliki izazovi. Bez obzira da li će predsednik Obama da osvoji i drugi mandat ili Amerikanci reše da je potrebna promena – ekonomisti kažu da američku administraciju čekaju velika iskušenja, među kojima su istrajna visoka nezaposlenost, državni dug koji naglo raste i mala spremnost političkih lidera za bilo kakav dogovor.

"Za vreme moje administracije, Amerika danas proizvodi više nafte nego ikada u proteklih osam godina", rekao je predsednik Barak Obama.

"Otako je predsednik postao predsednik, cena benzina se udvostručila", prokomentarisao je predsednički pretendent Republikanske stranke, Mit Romni.

Čak i dok se američki politički lideri glože oko toga čija je enerergetska politika bolja, većina ekonomista kaže da ima malo toga što bilo ko može kratkoročno da uradi da bi benzin pojeftinio. Isto važi i za prevazilaženje evropske dužničke krize, ili usporenje kineske industrijske proizvodnje.

Međutim, na tribini ekonomskih eksperata, istaknuto je da postoji mnogo domaćih problema koji zahtevaju hitnu akciju.

Stambeno tržište je i dalje slabo.

Nejednakost prihoda u Sjedinjenim Državama je među najvišim u svetu.

I, takođe, uprkos poboljšanju tržišta rada, ekonomista Ron Blekvel kaže da je 20 odsto Amerikanaca ili nezaposleno ili nedovoljno zaposleno.

"Šta god to značilo ekonomski, socijalno i politički je neodrživo“, upozorava Blekvel.

Takođe neodrživ je i sve veći nacionalni dug, koji se sada približava cifri od 15 hiljada milijardi dolara. Tome treba dodati sve veće breme koje nose američki poreski obveznici s obzirom da se milioni „bejbibumera“ – koji su se rodili u periodu od 1946. do 64 – približavaju penziji, podseća ekonomista Lorens Kotlikov.

"To će za oko 15 godina biti 40 hiljada po osobi u današnjim dolarima. Pomnožite to sa 7-8 miliona bejbibumera i doćićete do cifre od oko tri hiljade milijardi godišnje u današnjim dolarima, koliko će biti potrebno za socijalne i zdravstvene povlastice ljudi iz tog naraštaja", objašnjava Kotlikov.

To je scenario za koji Kotlikov kaže da će na posletku dovesti do bankrota zemlje, ako politički lideri nešto ne preduzmu.

Ali dogovor o tome neće biti jednostavan. Budući da najveći deo izbornih troškova sada finansira polovina najbogatijeg procenta američkog stanovništva, bivši američki podsekretar za trgovinu Robert Šapiro kaže da šaka bogatih donatora sada može da diktira šta će ko da radi u Kongresu.

"To samo dodatno povećava podelu, koja se razvila u proteklih 15 godina, a ta podela je posebno opasna jer se vremenski poklapa sa gotovo ravnomernom podelom zemlje", kaže Šapiro.

Premda su učesnici tribine tvrdili da je spori oporavak američke ekonomije i dalje među najdinamičnijim i najživljim na svetu, Šapiro podseća da bi današnja polarizovana klima mogla da dovede do političke paralize u pogledu najvažnijih ekonomskih problema današnjice.

XS
SM
MD
LG