Linkovi

Vilson: Velika podrška za CG i u novom sazivu Senata

  • Milena Đurđić

Dejmon Vilson iz Atlantskog savjeta

Članstvo Crne Gore u NATO imaće veliku podršku i u novom sazivu Kongresa, koji počinje da zasijeda za nešto više od dvije sedmice, kaže u intervjuu za Glas Amerike izvršni potpredsjednik Atlantskog savjeta Dejmon Vilson. Međutim, Vilson smatra da je zbog obimne agende Senata, teško očekivati da će Protokol o pristupanju Crne Gore Alijansi biti ratifikovan prije dolaska nove administracije u Vašington, 20 januara.

Novi saziv američkog Kongresa počeće da zasijeda trećeg januara. Zbog aktuelne političke tranzicije u zemlji, pred zakonodavcima je obimna agenda sastavljena od ključnih unutrašnjih pitanja – od zdravstvene zaštite i imigracije do poreskih olakšica i vojnog budžeta.

“Imajući u vidu komplikovana pravila u Senatu, koje nije lako objasniti javnosti, teško je predvidjeti kada bi senatori mogli da raspravljaju o članstvu Crne Gore u NATO-u“.

Aktuelna administracija i pojedini senatori izrazili su očekivanje da bi o Protokolu o pristupanju Crne Gore Alijansi Senat mogao da se izjasni već narednog mjeseca. Izvršni direktor Atlantskog savjeta Dejmon Vilson kaže da bi volio da se to dogodi, ali i napominje da to neće biti lako, s obzirom na veliki broj, za novi Kongres, prioritetnih pitanja o kojima treba raspravljati.

„Na osnovu rasprave u Senatu na kraju poslednjeg zasijedanja, znamo da postoji ogromna podrška za širenje NATO-a na Crnu Goru. Kao što smo vidjeli, podrška nije bila stoprocentna što znači da, imajući u vidu kompleksnu agendu i pravila Senata, to može malo da potraje. Nema razloga za zabrinutost, želimo da se to pitanje završi“.

U prošlom sazivu Kongresa, crnogorsko članstvo podržalo je 98 od 100 senatora. Primjedbe su samo imali senatori Majk Li i Rend Pol, poznat po tome što zbog svojih stavova o ulozi SAD u svijetu često blokira čak i tehničke sporazume sa drugim državama. Veliku podršku za usvajanje protokola, Vilson očekuje i u novom sazivu.

„Jednačina se ne mijenja, naročito kada je riječ o senatorima koji su ponovo izabrani, te sa onima koji tek ulaze u Senat. Neki od njih nemaju jasne stavove o mnogim pitanjima, ali nema razloga da se misli da će biti nekog protivljenja.“

Crna Gora je za pristupanje NATO-u imala i snažnu podršku Bijele kuće u koju će se od 20. januara useliti novoizabrani predsjednik Donald Tramp. Analitičari u Vašingtonu ističe da je prerano govoriti o tome kakva će biti spoljnopolitička orjentacija nove administracije - posebno kada je riječ o Rusiji.

„Znamo da su sa izborom Trampa za predsjednika, odnosi sa Rusijom ulaze u neizvjestan period i Moskva bi očigledno bila zainteresovana da spriječi članstvo Crne Gore u NATO. Međutim, uvjeren sam da u američkom Senatu postoji veoma snažna podrška za prijem Crne Gore i evroatlantsku integraciju cjelokupnog Balkana. Uvjeren sam da će ta podrška u Senatu postojati, bez obzira na namjere novog predsjednika“, smatra analitičar Edvard Džozef.

U američku riješenost da proširi NATO na Crnu Goru uvjeren je i Dejmon Vilson, koji naglašava da će Moskva uvijek pokušavati da iskoristi bilo kakvu slabost, oklijevanje ili nesigurnost.

„Ako će novoizabrani američki predsjednik da ima bilo kakav konstruktivan razgovor sa Vladimirom Putinom, ruski predsjednik će poštovati veoma snažnog i odlučnog američkog predsjednika. Zbog toga treba jasno staviti do znanja da je Crna Gora napravila svoj izbor, da je donijela stratešku odluku da bude dio transatlantske zajednice, da ćemo da završimo taj posao, da joj poželimo dobrodošlicu u tu zajednicu i da Rusiji jasno poručimo da je riječ o našem savezniku i da ne treba da se miješa. To će bilo koji dijalog sa Moskvom učiniti efikasnijom“.

XS
SM
MD
LG