Linkovi

Obama za Glas Amerike: Odluka zasnovana na strategiji

  • Andre Nešnera

Predsednik Barak Obama i novinar Glasa Amerike, Andre de Nešnera tokom intervjua u Beloj kući, 22. jun 2011.

Predsednik Barak Obama i novinar Glasa Amerike, Andre de Nešnera tokom intervjua u Beloj kući, 22. jun 2011.

Glas Amerike: Upravo ste objavili povlačenje američkih trupa iz Avganistana. Kako bi avganistanski narod trebalo da posmatra to povlačenje?

Obama: "Mislim da to označava uspjeh pojačanja koje smo poslali prije godinu i po, kao i ozbiljnost s kojom pristupamo tranziciji. 2009. godine najavio sam da ćemo poslati dodatnih 30 hiljada vojnika i naš cilj je bio konkretan: smanjićemo zamah Talibana koji je preuzimao sve veću kontrolu nad zemljom i iskoristićemo to vrijeme da obučimo avganistanske bezbjednosne snage kako bi Avganistanci imali kapacitet da obezbijede svoju zemlju. Napravili smo izuzetan napredak u tom periodu - obučeno je dodatnih 100 hiljada avganistanskih snaga, područja poput Kandahara i Helmanda su otrgnuta talibanskoj kontroli, kako bi zajednice mogle da se osjećaju sigurnijim i bezbjednijim. Sada ćemo da povučemo 10 hiljada vojnika do kraja ove godine, dodatnih 23 hiljade do kraja narednog ljeta i vratićemo se na nivo prije pojačanja, a zatim ćemo da nastavimo tranziciju, dok avganistanske snage jačaju, sa ciljem da je okončamo do 2014. godine. Nakon toga želimo da održavamo snažne odnose sa avganistanskim narodom i vladom. Nećemo imati isto vojno prisustvo, ali se nadamo da ćemo nastaviti da sarađujemo sa Avganistancima kada je riječ o ekonomskim i razvojnim pitanjima, kao što je to do sada bio slučaj."

Glas Amerike: Kakav će to, po vašem mišljenju, imati uticaj na NATO saveznike? Na primjer, kako ćete osigurati da oni sami ne požure sa povlačenjem i napuste zemlju prije nas?

Obama: "Prije donošenja odluke, imali smo temeljne konsultacije sa našim NATO saveznicima. Zatim sam o ovom pitanju razgovarao sa generalnim sekretarom NATO-a , kao i pojedinim ključnim zemljama koje imaju trupe u Avganistanu. Oni svi prepoznaju da smo poslali pojačanje i da ćemo ga sada povući, te da će ostati prvobitnih 68 hiljada vojnika, čak i do kraja naredne godine. Takođe ćemo biti u mogućnosti da utvrdimo tempo tranzicije koji će osigurati sposobnost avganistanskih bezbjednosnih snaga da se brinu o bezbjednosti svoje zemlje."

Glas Amerike: Sada ste donijeli odluku na osnovu situacije na terenu. Kako je tekao proces donošenja te odluke?

Obama: "Kao što znate, riječ je o kombinaciji razgovora sa generalom Petreusom i komandantima na terenu. Takođe su uzete u obzir konsultacije sa avganistanskom vladom. Jedno od ključnih pitanja je uspostavljanje prave ravnoteže- staviti avganistanskom narodu do znanja da želimo suvereni Avganistan koji je bezbjedan i mi znamo da će sa većom avganistanskom odgovornošću svima biti bolje, ali i osigurati da ne ubrzamo povlačenje toliko da Avganistanci ponovo budu pod okupacijom. Mislim da se cifrom, do koje smo došli, uspostavlja prava ravnoteža. Ona je u skladu sa faznim procesom tranzicije koji nam omogućava da i dalje budemo partneri Avganistanaca. Podsjetiću vas međutim da ima Avganistanaca koji svakog dana vode bitke, Avganistanaca koji umiru za svoju zemlju, slobodu i dostojanstvo. Mi želimo da osiguramo nastavak partnerstva u tom procesu, ali i da pošaljemo poruku avganistanskom narodu: "Ovo je na kraju vaša zemlja i vi imate odgovornost'”.

Američki vojnici u pokrajini Kandahar

Američki vojnici u pokrajini Kandahar

Glas Amerike: Pomenuli ste avganistansku vladu. Predsjednik Karzai veoma je kritičan kada je riječ o Sjedinjenim Državama i NATO-u. Da li vas uznemiravaju takve izjave i kakav je Karzai saveznik?

Obama: Mislim da predsjednik Karzai u suštini ima isti strateški interes kao i mi-suverenu i bezbjednu avganistansku vladu koja je sposobna da sama odlučuje o svojoj sudbini i on smatra međunarodnu zajednicu, a naročito Sjedinjene Države, snažnim partnerom koji može da podrži avganistanske aspiracije. Naravno, biće tenzija u teškim okolnostima kada postoji veliki broj stranih trupa u zemlji. Istina je da ima trenutaka kada taktika na terenu rezultira svakodnevnim tenzijama, ali je ukupno gledano njegov interes da osigura da Avganistan nije utočište za teroriste i da se poštuje avganistanski Ustav. Te obaveze su u potpunosti u skladu sa onim što su, po mom mišljenju, američki interesi.

Glas Amerike: Razgovarali smo o evropskim saveznicima i NATO-u i kao što znate postoji određena zamorenost ratom u Evropi. Da li se taj isti zamor osjeća ovdje i šta preduzimate da biste ga spriječili?

Obama: "Nema sumnje da će nakon gotovo desetogodišnjeg rata u Avganistanu, ljudi početi da osjećaju nezadoovljstvo zbog broja žrtava i potrošenog novca. Dobra vijest je što počinjemo tranziciju sa jake pozicije, zbog slanja pojačanja, zbog činjenice što smo bili u mogućnosti da umanjimo zamah Talibana, zbog napretka koji smo postigli kada je riječ o bezbjednosti i jačanju avganistanskih bezbjednosnih snaga. Mislim da američki narod i svi saveznici s kojima razgovaram žele da osiguraju da privodimo kraju posao i da predajemo Avganistancima bezbjednu zemlju koju mogu da očuvaju. To želimo da uradimo na kooperativan način, kojim se poštuju avganistanski zakoni i bezbjednost, ali takođe želimo da osiguramo da nećemo odustati od cilja u koji smo toliko uložili."

Glas Amerike: Ne smatrate da će pojedini segmenti avganistanskog društva to vidjeti kao napuštanje ?

Obama: "Ne. Podsjetiću vas da govorimo o 10 hiljada vojnika do kraja ove godine, dodatne 23 hiljade do kraja narednog ljeta, nakn čega ćemo i dalje imati 68 hiljada vojnika u zemlji, uz trupe svih koalicionih partnra. Tako da će i dalje postojati značajno prisustvo, ali to znači i da Avganistanci polako preuzimaju sve veću odgovornost."

Glas Amerike: Kao što znate, pomirenje je riječ o kojoj se govori u Avganistanu. Koja je vaša definicija pomirenja i kakva je američka uloga u tom procesu i da li se podržavaju pregovori sa barem pojedinim elementima Talibana?

Obama: "Stalno smo govorili da je za uspostavljanje istinskog mira u regionu neophodan politički dogovor. Uslovi tog političkog dogovora su važni i mi smo bili jasni u pogledu naših kriterijuma. Ohrabrićemo Avganistance i sami ćemo razgovarati sa bilo kim, ali će oni morati da raskinu veze sa al-Kaidom, da se obavežu da će poštovati avganistanski Ustav i moraće da prekinu da koriste nasilje kao sredstvo za sticanje političke moći. Ukoliko preduzmu te korake, mislim da postoji snažna mogućnost sklapanja političkog sporazuma koji će omogućiti Avganistancima da konačno odahnu nakon 30 godina rata. Važno je međutim da naše vojne akcije i dalje budu podrša političkim naporima. To znači da Taliban i drugi treba da shvate da neće biti u mogućnosti da jednostavno sačekaju naš odlazak, da ćemo biti u poziciji da nastavimo da vršimo pritisak na njih kako bi osigurali da dođu za pregovarački sto sa namjerom da poštuju avganistanski Ustav."

Glas Amerike: Kada se govori o Avganistanu, neizbježno se nameće tema Pakistana. Sada kada počinjemo povlačenje iz Avganistana, da li se fokus pomjera na Pakistan?

Obama: "To se, po mom mišljenju, dogodilo prije dvije godine. Morali ste da posmatrate Avganistan i Pakistan kao dio sličnog problema. To granično područje, u kojem su ekstremisti preuzeli kontrolu i pružali utočište al-Kaidi za izvođenje napada u Avganistanu, Pakistanu i širom svijeta. Stoga pokušavamo da ojačamo saradnju sa Pakistanom. To je, očigledno, takođe prouzrokovalo tenzije, ali je ukupno gledano, Pakistan sarađivao sa nama u prikupljanju obavještajnih podataka i napadu na značajne mete u zemlji. Smatramo da je Pakistan pretrpio najveće posljedice terorističkih napada. Tako da je ovo u potpunosti u njihovom interesu. Smatramo da Pakistan ima legitimnu ulogu u procesu pomirenja. Znam da se predsjednik Karzai tokom posjeta Islamabada saglasio da Pakistan i Avganistan, uz Sjedinjene Države, treba da formiraju ključnu grupu koja može da razgovara o daljim potezima u ovom procesu. Pakistan ima ne samo odgovornost, već i duboki interes da se obračuna sa terorističkim elementima koji su i dalje na njegovoj teritoriji."

Glas Amerike: Prilično je međutim jasno da su zahladnjeli odnosi Sjedinjenih Država i Pakistana. Kako planirate da poboljšate sve lošije odnose Islamabada i Vašingtona?

Obama: "Mislim da su odnosi u stvari postali iskreniji vremenom. To je dovelo do pojedinih stvarnih nesuglasica. Očigledno, akcija uklanjanja Osame bin Ladena stvorila je dodatne tenzije. Ja sam međutim uvijek jasno stavljao do znanja Pakistanu da ćemo, ako ikad pronađemo bin Ladena, iskoristiti šansu da ga uklonimo Ukoliko Pakistan prepoznaje da ekstremisti na njegovoj teritoriji ugrožavaju suverenutet zemlje, ne postoji razlog da ne sarađujemo kako bismo osigurali da se poklapaju američki, pakistanski i avganistanski bezbjednosni interesi."

Glas Amerike: Da li smatrate da Pakistan mora da igra veću ulogu u borbi protiv terorizma?

Obama: "Mislim da je Pakistan uvijek smatrao da je terorizam problem za druge, ili je smatrao elemente Talibana kao potporu u smislu svog uticaja u Avganistanu. Ukazali smo Pakistanu da ne samo da im terorizam prijeti više nego bilo kojoj drugoj zemlji i da škodi odnosima sa susjedima i prijateljima poput Sjedinjenih Država, već da ako ima direktne i konstruktivne odnose sa avganistanskom vladom, nema potrebe da smatra Taliban za potporu protiv avganistanske vlade. Umjesto toga bi avganistansku vladu trebalo da posmatraju kao partnera sa kojim mogu da sarađuju."

Broj koalicionih vojnika u Avganistanu po zemljama

Broj koalicionih vojnika u Avganistanu po zemljama

Glas Amerike: Da se vratimo na Avganistan. Da li smatrate da bi evropski saveznici trebalo da urade više, na šta je sekretar Gejts više puta ukazivao, naročito poslednjih nekoliko nedjelja, kritikujući poteze Evropljana i NATO-a. Da li mogu ili trebaju da urade više.?

Obama: "Mislim da su naši evropski saveznici podnijeli velike žrtve u Avganistanu. Ukoliko uzmete u obzir broj britanskih vojnika, koji su pretrpjeli ogromne gubitke, ili Francuze, Italijane, Holanđane, koji su izgubili značajan broj snaga. Ukoliko pogledate srednjeevropske i istočnoevropske zemlje koje imaju značajan broj vojnika. Na neki način one prevazilaze svoje mogućnosti, kada se uzme u obzir njihova vojna snaga. Veoma smo impresionirani onim što su bili u mogućnosti da urade. Istina je međutim da postoje veća pitanja o tome gdje idemo dok se mijenja uloga NATO-a i svi se takođe suočavamo sa značajnim pritiscima na naše vojne budžete. Mislim da je sekretar Gejts manje govorio o evropskom učešću u Avganistanu, koje je u stvari snažno i istrajno, već se, dok razmišljamo o budućim operacijama i kapacitetima, više pitamo da li će Evropa shvatiti da mora da bude naš puni partner u operacijama NATO-a."

Glas Amerike: Pomenuli ste vojne budžete. Siguran sam da ste prilikom donošenja odluke o povlačenju, uzeli u obzir troškove rata. Šire pitanje bi bilo do koje mjere trenutna budžetska kriza utiče na vašu spoljnu poliitku, u smislu toga što Sjedinjene Države mogu ili ne mogu da urade?

Obama: "Istina je da odluka nije bila zasnovano na budžetskim kalkulacijama, već na strategiji koju sam izložio prije godinu i po dana. Želio sam da osiguram da je poštujemo zato što sam obećao američkom narodu da će pojačanje biti u Avganistanu samo godinu i po do dvije godine. Prije svega, na nju je uticala strateška spoznaja da možemo da imamo bezbjedan Avganistan u dugoročnom periodu samo ako osiguramo da Avganistanci imaju kapacitet i da mi ne možemo da patroliramo njihovim selima i obezbjeđujemo njihove ulice. Avganistanci, na kraju, moraju to da rade. Nesporna istina je međutim da su Sjedinjene Države podnijele ogroman finansijski teret, ne samo zbog avganistanskog, već i zbog iračkog rata. Jedan od argumenata koji sam iznio, dok sam govorio američkom narodu o ovom povlačenju, je da su naša snaga i moć, prije svega, uvijek bili zasnovani na našoj sopstvenoj ekonomskoj snazi i prosperitetu. Moramo da budemo razboriti kada je riječ o načinu na koji projektujemo moć. Ovo je dobra strategija. Dobra je za našu nacionalnu bezbjednost. Takođe se ispostavilo da je dobra za naš budžet."

XS
SM
MD
LG