Linkovi

Vilson: Balkan ključan za interese Rusije

  • Milena Đurđić

Potpredsednik Atlantskog saveza SAD Dejmon Vilson

Potpredsednik Atlantskog saveza SAD Dejmon Vilson

Ruski predsjednik Vladimir Putin tražiće i koristiće prilike da proširi geopolitički uticaj Moskve, kaže izvršni potpredsjednik Atlantskog savjeta Dejmon Vilson.

Implikacije ukrajinske krize i poteza Moskve po region Zapadnog Balkana su veoma značajne, kaže u intervjuu za Glas Amerike izvršni potpredsjednik Atlantskog savjeta Dejmon Vilson. On ističe da bi bilo naivno pomisliti da je kriza samo ograničena na Krim, Ukrajinu i etničke Ruse u inostranstvu.

Ruski predsjednik Vladimir Putin tražiće i koristiće prilike da proširi geopolitički uticaj Moskve, kaže izvršni potpredsjednik Atlantskog savjeta Dejmon Vilson.

Balkan će biti 'nulta tačka' (ground zero) za rusku diplomatiju i njen planirani napor da povrati status jednog od glavnih igrača u regionu. Sada je, između ostalog, potrebna veoma precizna strategija u okviru koje bi se, na jedan veoma ciljani i odlučan način, pomoglo zemljama Zapadnog Balkana koje su i dalje van Evropske unije i NATO-a i da budu dio zajednice koja je zasnovana na demokratskim vrijednostima i slobodnim tržištima. Ako te ne uradimo, ako zemlje u regionu ne nastave tim putem, bićemo svjedoci uticaja Rusije, koja će dokazivati svoju snagu kontrolom energetske infrastrukture u regionu i to koristiti ne samo u komercijalne, već i u političke svrhe. Zbog toga Zapadni Balkan mora da bude usredsređen na planiranje dugoročnog suvereniteta, stabilnosti i bezbjednosti.“

Vilson smatra da o namjerama Rusije puno govori i nedavna oštra reakcija Kremlja na posjetu crnogorskog premijera Mila Đukanovića Vašingtonu.

Nikada nismo imali rusko protivljenje aspiracijama Makedonije, Albanije, Crne Gore da se priključe Alijansi. Vidimo nešto novo. Vidimo snažan pritisak. Putin u suštini proglašava rat uređenju Evrope nakon Hladnog rata. Riječ je o veoma nepravednim optužbama, smatram da Crna Gora uopšte nije anti-ruski nastrojena. Crna Gora jasno stavlja do znanja da želi budućnost utemeljenu u demokratskim institucijama i slobodnom tržištu. Istovremeno prepoznaje da joj predstoji dug put kada je riječ o sprovođenju reformi na unutrašnjem planu, u oblastima vladavine prava i slobode medija, ali i čvrsto poručuje da želi da bude dio ove zajednice, koju Vladimir Putin nažalost više ne predstavlja. Ukoliko bi se ovo pretvorilo u sukob, to ne bio izbor Crne Gore, već Rusije.“

Naš sagovornik međutim ne smatra da je riječ o direktnoj prijetnji crnogorskom premijeru.

„Riječ je o upozorenju da se u Evropi odvija nova igra i da su mnoge naše pretpostavke dovedene u pitanje. Zbog toga je ovo istorijska prilika da se zemlje u regionu dugoročno vežu za zajednicu u kojoj žele da budu, zato što će se ulozi promijeniti. Mislim da bi se mnogi u Crnoj Gori osjećali sigurnije kada bi znali da su dugoročni suverenitet, nezavisnost , bezbjednost i prosperitet njihove zemlje čvrsto vezani za evropske institucije.“

Đukanović je tokom nedavne posjete Vašingtonu, kako ističe Dejmon Vilson, obavio izvanredan posao prikazujući sliku Crna Gore koja je spremna da bude saveznica Sjedinjenih Država i NATO-a.

„Mislim da je učinio veliku uslugu svojoj zemlji, otvorenim i iskrenim razgovorom o izazovima s kojima se Crna Gora suočava na unutrašnjem planu. Prisutan je snažan osjećaj podrške zajednice u Vašingtonu, koja postaje više upoznata sa Crnom Gorom, promjenama koje se događaju u zemlji i gaji sve veći entuzijazam u pogledu Crne Gore koja će naći svoje mjesto u evroatlantskoj zajednici.“

Potpredsjednik Atlantskog savjeta vjeruje da je Crna Gora spremna da postane članica NATO-a, ali dodaje da su stavovi saveznika u pogledu tog pitanje i daljeg proširenja Alijanse podijeljeni.

„U Vašingtonu je u toku otvorena rasprava o tome da li je ovo pravo vrijeme za samu Alijansu da nastavi da se proširuje. Ja vjerujem da jeste, ali postoje određeni argumenti da zbog zabrinutosti u pogledu odbrambenih obaveza postojećih članica, alijansa stvarno mora da se fokusira na svoju budućnost nakon Avganistana i sređivanje svojih odbrambenih pitanja dok se priprema da razmotri prijem novih članica. Nije riječ o dugoročnom negativnom stavu u pogledu proširenja. Samo je pitanje da li će Crna Gora biti pozvana da postane članica ranije ili malo kasnije. To su trenutno okviri debate u Vašingtonu.“

Dejmon Vilson naglašava da se, pored upućivanja pozivnice Crnoj Gori, takođe postavlja mnogo veće pitanje, a to je da li je NATO i dalje zajednica koja vjeruje u prihvatanje onih evropskih država koje će poštovati odgovornosti i obaveze članstva. Ishod te debate teško je predvidjeti, zaključuje Vilson, uz opasku da je Putin možda pomogao Crnoj Gori u tom pogledu.
XS
SM
MD
LG