Linkovi

Kiparski porez uzdrmao finansijska tržišta

  • Elvir Bucalo

Demonstranti ispred zgrade kiparskog parlamenta, u Nikoziji

Demonstranti ispred zgrade kiparskog parlamenta, u Nikoziji

Predloženo oporezivanje svih bankarskih depozita na Kipru radi izlaska iz krize uzdrmalo je finansijska tržišta širom sveta.

Naredni evropski finansijski i ne samo finanmsijski problem je Kipar, zemlja koja je doskora predsjedavala EU. Iako je svota potrebna za pokrivanje duga relativno mala u odnosu na ostale problematične članice Unije, Kipar uvodi novi presedan u rješavanju finansijskih problema - takse na štedne uloge. Poznat kao sigurna luka za brojne tajkune, Kipar bi na ovaj način mogao ostati bez budućih finansijskih klijenata, ali i bez domaćeg novca od štednje i, što je za Evropu još pogubnije, uvesti u praksu novi način rješavanja dugova.

Panika medju Kipranima je već zavladala. Tokom vikenda su sa bankomata dizali sve što se dići može, a banke su, čekajući konačnu odluku kiparske vlade i parlameta, blokirale finansijske transakcije. Danas je tamo neradni dan, tako da se prave gužve očekuju sutra sa otvaranjem banaka. Isti dan će i kiparski parlament raspravljati o ovim novim mjerama namirivanja dugova, mjerama kakve vlada u Nikoziji ne može da izbjegne. Brisel je, uz obećanih 10 milijardi evra postavio uslov da se ostatak nedostajućeg novca, gotovo 6 milijardi, prikupi tako što će se oporezovati štedni računi.

Plan je da štediše sa svotama do 100 hiljada evra plate 6,7 odsto poreza, a oni preko 100 hiljada, čak 9,9, odsto. Vrh kiparske države ukazuje da je pred njima težak izbor - ili slom bankarskog sistema ili bolna rješenja.

Prvobitni prijedlog ministara eurozone je pštedio manje štediše, ali je Nikozija odlučila da i oni ponesu teret krize. Upravo takva odluka je izazvala paniku i grčevito traženje načina da se iz banaka izvuče sve što je tamo uloženo.

"Bankarski sektor na Kipru je preglomazan i zbog toga je rješenje problema tako teško. Naš program pomoći je je baziran na preduslovu da se taj problem riješi i tada mogu računati na našu pomoć. Medjutim, bez rješavanja problema, neće biti ni pomoći", rekao je njemački ministar finansija, Volfgang Šoble.

Medjutim, svima je jasna pozadina evropskih uslova. Oni bi željeli, jednom za sva vremena, da sa Kipra "počiste' često sumnjiv novac tajkuna, pretežno ruskih, ali i nama bližih bogataša jer, kada na svoje astonomske štednje budu plaćali astronomski porez, dva puta će razmisliti da li da novac prebacuju u tu, do juče, sigurnu finansijsku luku. Jedini problem je što će, kao i uvijek, najveću cijenu tih mjera platiti obični ljudi.

U međuvremenu, na uslove finansijske pomoći za Kipar negativno su reagovala i svjetska tržišta. Odluka evropskih zvaničnika uzdrmala je povjerenje u evropski bankarski sektor, podstakavši zabrinutost da bi mogli da budu pogođeni vlasnici računa i u drugim članicama eurozone.

Početna reakcija investitora bila je nedvosmislena. Vrijednost evropskih akcija je pala nakon što je zabilježen pad glavnih indeksa na azijskim berzama. Pala je i vrijednost evra, na najniži nivo u protekla tri mjeseca, dok je porasla vrijednost bezbjednih investicija poput zlata i njemačkih i američkih državnih obveznica. Doprinosi na italijanske i španske obveznice su naglo porasli, odražavajući strahovanja u pogledu slabosti ekonomija te dvije zemlje i veličine njihovog duga. Na Vol Stritu je nakon dužeg perioda rasta vrijednosti berzanskih indeksa, tokom dana zabilježen neznatan pad.

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG