Za to vrijeme, problem u diplomatskoj kumunikaciji između Crne Gore i Bosne i Hercegovine prijeti da ugrozi donedavno dobre odnose između dvije države
Iako su Crna Gora i BiH završile razgraničenje i u maju prošle godine u Sarajevu usaglasile i parafirale dokumenta u vezi sa granicom, najprije medijski nesporazum u vezi sa Sutorinom, sada je prešao u diplomatsku ravan.
Dvije vlade su u junu, odnosno u novembru, utvrdile predlog ugovora o državnoj granici, po kojem Sutorina, primorski pojas kod Herceg Novog, ostaje u sastavu Crne Gore.
Nedavno je, međutim, Rezolucijom o Sutorini, podnijetom na izjašnjavanje parlamentu BiH, traženo da se međudržavni ugovor odbaci kao štetan. Predstavnički dom je zadužio Ustavotvornu skupštinu da do 27. februara održi javnu raspravu o Sutorini, nakon čega će poslanici utvrditi konačan stav o predloženoj rezoluciji.
Zbog otvaranja tog pitanja zvanična Podgorica je najprije izrazila zabrinutost, a nakon toga odgodila slanje ambasadora u Sarajevo, nakon što je predsjednik Filip Vujanović odložio potpisivanje ukaza o postavljanju ambasadora Crne Gore u BiH.
U međuvremenu, stigla je informacija da i u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine razmišljaju o povlačenju bosanskohercegovačkog ambasadora iz Crne Gore. Razlog je to što se Vujanovićeva odluka ocjenjuje nekorektnom. Predsjedništvo BiH moglo bi se o tome izjasniti već ove sedmice.
U posljednje vrijeme Sutorina je postala bitna tema, kako u intelektualnim, tako i u političkim krugovima u Bosni i Hercegovini. Insistira se na tome da Bosna i Hercegovina ne smije potpisati Ugovor o granici sa Crnom Gorom sve dok se ne riješi to pitanje – a pozivaju se na navodne istorijske, geografske i političke fakte i granicu utvrđenu nakon Berlinskog kongresa 1878.godine.
Crnogorski zvaničnici saopštili su ranije da je pitanje Sutorine završeno i da očekuju skoro potpisivanje ugovora o državnoj granici.
U svemu, najzanimljivije je to da pitanje Sutorine pokreću uglavnom nacionalni Bošnjaci, a u njihovim projekcijama, Sutorina bi pripala opštini Trebinje koje je u Republici Srpskoj.
Apsurdno je i to da BiH, država koja je upravo zbog nove balkanske kartrografije pretrpjela užasan rat, sada poseže za nekim istorijskim pravima, iako joj zaključci Badinterove komisije kojim su granice republika postale granice novih država, ni malo ne idu u prilog.