Linkovi

Korupcija u odbrambenom sektoru


Londonska kancelarija „Transparensi internešenala“, nedavno je objavila indeks na osnovu kojeg se 82 zemlje rangiraju prema otvorenosti u pogledu nabavke oružja.

Odbrana zemlje je jedan od njenih najviših prioriteta. A potreba da se održi efektivna spremnost je veoma skupa. Kompanije koje obezbeđuju letelice, tenkove, oružje i drugu opremu, agresivno se nadmeću za novac koji je u to upleten i nastoje da utiču na proces donošenja odluka. Globalna organizacija koja to prati, upravo je izdala izveštaj u kojem se zemlje rangiraju na osnovu otvorenosti u pogledu vojnih nabavki.

Vlasti u Italiji su sredinom februara uhapsile predsednika velike vojne kontraktorske kompanije „Finmekanika“. Đuzepe Orsi je optužen za pokušaj podmićivanja zvaničnika u Indiji - u vezi sa prodajom 12 helikoptera. Nju Delhi je odmah zaustavio dogovor. To je primer načina na koji vojni kontraktori ponekad pribegavaju korupciji da bi sklopili unosan ugovor.

Londonska kancelarija globalne posmatračke organizacije pod imenom „Transparensi internešenal“, nedavno je objavila indeks na osnovu kojeg se 82 zemlje rangiraju prema otvorenosti u pogledu nabavke oružja.

U najvišu kategoriju su svrstane samo dve zemlje – Nemačka i Australija. Sjedinjene Države i Britanija su među zemljama svrstanim u drugi krug. Direktor londonske kancelarije „Transparensi internešenala“, Lorens Kokroft, kaže da se tim procesom odmerava koliko su sistemi nabavke oružja otporni na korupciju.

„Da li raspolažu sredstvima da se odupru lobistima koji su dovoljno moćni da utiču na odluke? Da li su sigurni da vojne kompanije ne plaćaju članovima bilo kog relevantnog zakonodavnog sistema? I kako znamo da pojedini članovi datog Ministarstva odbrane ne primaju mito?“

Vojni indeks organizacije proverava rizik od korupcije u pet sektora: političkom, finansijskom, personalnom, u sektoru nabavki i u operacionom. Na skali od „A“ do „F“, više od trećine nacija u ovogodišnjem izveštaju ulazi u kategoriju „D“ – među njima su Kina, Rusija, Indija, Pakistan i Južnoafrička Republika. Jedanaest odsto je dobilo ocenu „F“ – najnižu moguću – a među njima su Egipat, Alžir i Demokratska Republika Kongo.

„Transparensi internešenal“ je takođe rangirao vojne kontraktore na osnovu napora koje ulažu u borbu protiv korupcije. Samo jedna od 129 kompanija je dobila najvišu ocenu. U izveštaju se navodi da dve trećine kompanija na spisku nije obezbedilo dovoljno javnih podataka o zaštiti od nepravilnosti.

U nekim zemljama, ministri odbrane i vojna industrija su duboko prepleteni. Vojni zvaničnici u tim zemljama zarađuju na industrijama koje snabdevaju ministarstvo. Džefri Smit, iz Centra za javni integritet, navodi nekoliko upadljivih primera.

„Zemlje koje vam odmah padaju na pamet su Turska, Pakistan, Indonezija i Egipat, kao nacije u kojima vojska radi više od obične kupovine oružja, obuke vojnika i borbe u sukobima. One osim toga vode – imaju kontrolu nad interesima – u svim vrstama komercijalnog poslovanja.“

Korupcija ponekad obuhvata i druge forme osim gotovog novca. U takav slučaj u Sjedinjenim Državama – pre desetak godina – bili su upleteni gigantski proizvođač aviona „Boing“ i visoka zvaničnica odeljenja za nabavku američkih vazduhoplovnih snaga, Darlin Drajan.

Drajan je najpre sklopila sporazum sa „Boingom“ za novu letelicu – cisternu. Potom je napustila svoj posao u Sekretarijatu za odbranu i zaposlila se u „Boingu“. Završilo se tako što je proglašena krivom za kriminalnu zaveru i osuđena na zatvorsku kaznu u trajanju od devet meseci.
XS
SM
MD
LG