Nacionalni muzej američkih Indijanaca, u Vašingtonu, posvećen je istoriji starosjedilačkih naroda na Zapadnoj hemisferi. Postavke u muzeju ističu međutim i savremeni život Indijanca, što potvrđuje i najnovija izložba “Ventidž Point”.
Posjetioci vjerovatno ne očekuju da izložbu, sastavljenu od 31-og umjetničkog djela, vide u Nacionalnom muzeju američkih Indijanaca. Kustos Rebeka Trautmen kaže da je to dobra vijest.
"Mislim da su ljudi često iznenađeni kada dođu u ovaj muzej i vide izložbu moderne ili savremene indijanske umjetnosti. Nadam se da će ih i ova izložba iznenaditi i navesti da preispitaju svoje shvatanje indijanske umjetnosti i umjetnika", priča Trautmen.
Umjetnica Mari Vot, pripadnica plemena Seneka, provela je jedno nedjeljno jutro podstičući posjetioce da joj pomognu u izradi novog umjetničkog djela. Jedan od njenih ranijih radova izložen je na istaknutom mjestu na ulazu u izložbeni prostor. Djelo pod nazivom “U vrtu: kukuruz, pasulj i tikvica” prikazuje tradicionalnu ishranu njenog plemena. Materijal od koga je napravljena, reciklirana vunena ćebad - takođe ima svoje značenje.
"Počela sam da sakupljam tu ćebad, kako bih za svoje djelo upotrijebila obični, svakodnevni predmet. Bilo mi je interesantno i to što ih indijanska zajednica, uključujući i pripadnike plemena Seneka, daje kako bi odala počast ljudima koji su bili svjedoci važnih životnih događaja", objašnjava umjetnica.
Svi izloženi radovi istražuju identitet, istoriju, kulturu i prirodu iz indijanske perspektive. To međutim nije vidljivo u svim djelima, poput pejzaža rezervata Umatila indijanaca u Oregonu, gdje živi slikar Džejms Lavador, pripadnik plemena Vala Vala.
"Ovo djelo nije vizuelni, već fizički prikaz tog predjela odnosno oslikava geološke i meteorološke sile koje su ga oblikovale", kaže kustoskinja.
Pojedini umjetnici, među kojima pripadnik plemena Pujokičam iz Južne Kalifornije Džejms Luna, žele da obrazuju javnost svojim radovima.
"Najviše bih volio da ljudi ponovo razmotre indijansku kulturu, dok je posmatraju, odnosno da preispitaju svoje znanje nakon što vide moj rad ili performans", kaže Džejms Luna.
Lunino djelo “Kapela za Pabla Taka” istražuje uticaj hrišćanstva na indijance, upoređujući tradicionalne indijanske vjerske objekte sa predmetima koji se koriste tokom katoličke vjerske službe. Umjetnik takođe odaje počast pripadniku svog plemena koji je proučavao jezike prije gotovo 200 godina u Rimu i donio plemenu Pujokičam prvi pisani rečnik.
"Ukoliko posmatrate indijanske kulture u Kaliforniji, riječ je uglavnom o lovcima i žeteocima, tako da ljudi smatraju da smo niže vrijednosti. Pablo Tak nas međutim izdiže na potpuno drugačiji nivo", kaže umjetnik.
"Kapela za Pabla Taka” i druga djela iz postavke “Ventidž Point” služe kao podsjetnik da kultura američkih indijanaca nije ostala zamrznuta u 19. vijeku, već da nastavlja da se razvija i danas.