Linkovi

Vilkoks: Podele usporavaju rešavanje problema


Američki Kongres
Američki Kongres

Među najvažnijim je ogromna zaduženost koja bi mogla da gurne zemlju u fiskalnu provaliju, smatra američki profesor Klajd Vilkoks.

O izazovima sa kojima je predsednik Barak Obama suočen u svom novom četvrogodišnjem mandatu, koleginica Jela Defrančeski razgovarala je sa Klajdom Vilkoksom, profesorom američkog upravnog sistema na prestižnom Univerzitetu Džordžtaun, ovde u Vašingtonu. Profesor Vilkoks kaže da postoji opasnost da krajnja politička polarizacija pojačana upravo okončanim predsedničkim izborima, spreči brzo rešavanje nekoliko gorućih problema.

Izraz “fiskalna provalija”, je u stvari izraz kojim Amerikanci opisuju dilemu sa kojom će vlada da se suoči 31. decembra, kada u ponoć stupa na snagu novi zakon o ukidanju niza poreskih olakšica za pojedince i poslovne organizacije, uvedene tokom administracije Džorda Buša Mladjeg i pod Obamom. Pored toga, na snagu stupaju i pozamašna budžetska smanjenja za više od hiljadu vladinih programa, uključujući vojni budžet i budžet za Mediker, odnosno zdrastveni program za starije i siromašne gradjane.

Ustavno, Kongres je važniji od predsednika, jer određuje federalni budžet i poreze. Ako Obama ne bude postigao dogovor sa republikancima, posebno u Predstavničkom domu Kongresa, ništa se mnogo ne može učiniti. Današnji republikanci su usvojili veoma neoliberalni pristup društvu u kojem država igra minimalnu ulogu. Za njih su programi kao zadrastveno osiguranja na nacionalnom nivou preterano velika promena u društvu. Međutim, iskustvo pokazuje da dve stranke postižu kompromis kada su posledice nesaradnje očigledno katastrofalne. Nadajmo se da će tako biti i ovog puta,” kaže Vilkoks.

Vilkoks dodaje da je uticaj američkih predsednika u drugom mandatu obično manji nego u prvom.

“Jedna od stvari koju predsednici otkriju u drugom mandatu jeste da glavna tema u zemlji, gotovo odmah, postaje ko će biti naredni predsednik i da pretendenti odmah počinju sa izbornim pripremama. Predsednici u stvari otkriju da imaju sve manji upliv na domaćem planu. Ali, istovremeno otkriju da to nije slučaj sa njihovim međunarodnim uticajem. Bil Klinton je, na primer, odmah posle reizbora počeo da radi na mirovnom dogovoru za Irsku, posle čega se posvetio miru na Bliskom istoku i u tome gotovo uspeo. Ukratko, američki predsednici vrlo često drugi mandat koriste za rešavanje međunarodnih problema."

U slučaju predsednika Obame dva najvažnija spoljnopolitička pitanja su nuklearni program Irana i izraelsko-palestinski mirovni proces, zaključuje Vilkoks.
XS
SM
MD
LG