Linkovi

Smit: Havel - jedna od ličnosti 20. veka

  • Alen Mlatišuma

Kongresmen Kristofer Smit

Kongresmen Kristofer Smit

Dok hiljade Čeha odaju posljednju počast svom bivšem lideru, Vaclavu Havelu, zagovornici i borci za ljudskih prava i slobode širom svijeta podsjećaju na Havelovu baštinu i govore o globalnom uticaju njegovog djelovanja, najprije kao disidenta u komunističkoj Čehoslovačkoj, a potom i lidera koji je predsjedavao mirnim razlazom Češke i Slovačke i demokratskom tranzicijom Češke. Predsjedavajući američke Helsinške komisije, kongresmen Kristofer Smit razmotrio je Havelovu zaostavštinu u razgovoru za naš program.

Svoj osvrt počeo je sledećom opaskom: “Vaclav Havel je bio jedan od najznačajnijih ljudu u prošlom i početkom ovog stoljeća”.

Kongresmen Kristofer Smit, predsjedava Helsinškom komisijom koja je krajem 80-ih godina prošlog vijeka nominovala Vaclava Havela za Nobelovu nagradu za mir. U ekskluzivnom razgovoru za Glas Amerike, kongresmen Smit kaže kako je Havelov uticaj i njegovo rukovođenje organizacijom Povelja 77 u komunističkoj Čehoslovačkoj, ideja vodilja boraca za ljudska prava širom svijeta - od Vijetnama do Bjelorusije:

"Pogledajte Povelju 97 u Bjelorusiji koja je inspirisana riječima, duhom i djelovanjem povelje 77 koju je tako uspješno vodio Vaclav Havel - nesebičan čovjek, izuzetno ljudsko biće i mi iskreno žalimo zbog njegove smrti. “

Prije pet godina, Havel je govoreći studentima Universziteta Kolumbija u Njujorku kazao kako je jedno od njegovih najvećih dostignuća - doprinos slomu Varšavskog pakta. Neke od država tog bloka danas su članice EU, neke se - međutim nalaze na crnim listama organizacija koje prate kršenja ljudskih prava. Bjelorusija je - recimo - i u fokusu aktivnosti američke Helskinške komisije, čiji predsjedavajući traži da se Aleksandru Lukašenku sudi pred Medjunarodnim sudim u Hagu:

U Bjelorusiji je posljednja diktatura u Evropi, režim Aleksandra Lukašenka ima najužasniji dosje kršenja ljudskih prava. Dva predsjendička kandidata i brojni zagovornici poštovanja ljudskih prava su u zatvoru, i Luksašenko i njegov KGB čine sve da slome duh Bjelorusa. Mislim da Amerike i zapad više nemaju strpljenja. Bilo je onih koji su tražili da se Lukašenku pruži prilika. Ja vjerujem da bi mu trebalo suditi u Hagu, za zločin protiv čovječnosti.”

Kongresmen Smit kaže da su sankcije u vidu zabrane ulaska u Sjedinjene Države funkcionerima država koji dokazano ugrožavaju ljudska prava - djelotvorne, i podsjeća da je na listu nepoželjnih nedavno američka vlada stavila jedan broj ruskih zvaničnika, umiješanih u aferu Magnitski - smrt advokata Sergeja Magnitskog koji je otvoreno govorio o korupciji u ruskom državnom aparatu.

Kongresmen Smit je za Glas Amerike ocijenio i kako činjenica da službena Moskva još nije uputila saučešće povodom Havelove smrti, a jeste - recimo - povodom smrti sjevernokorejskog vođe Kim Džonmg Ila, ne predstavlja dobru poruku, ali naglašava kako predsjednik Medvedev i premijer Putin još imaju vremena za ispravan postupak.

“Još nije kasno. Nadam se da će izraziti saučešće, jer to nije saučešće samo Havelovoj porodici, to je saučeće cijeloj Češkoj Republici... Trebalo bi da se iskaže poštovanje prema pojedincu i njegovoj državnoj funkcij, čak iako niste saglasni u odnosu na pitanja ljudskih prava i slopboda. Nadam se, dakle, da će Rusi ipak postupiti ispravno. “

XS
SM
MD
LG