Veze izmedju Moskve i Pekinga su ojačane od kako je predsednik Ši Djinping došao na položaj. Kada se ruski predsednik Vladimir Putin i Ši sastanu ove nedelje u Šangaju, postoje očekivanja da će biti potpisan 30-godišnji sporazum o prirodnom gasu i da bi dve zemlje mogle da unaprede saradnju u drugim oblastima.
I dok je Moskva budno posmatrana zbog Ukrajine, a njene ekonomske veze sa Evropom zategnute, ruska ekonomija je usporena i Moskva se okreće Kini, kaže politikolog sa univerziteta Cinghua Žang Lihua:
„Rusiji su više nego ikada potrebne kineske investicije, posebno u dalekomistočnom regionu. Takodje joj je potrebna kineska ekonomska i trgovinska podrška. Ekonomske veze bi mogle brzo da se šire u predstojećim godinama, ne samo radi prirodnog gasa, već zbog infrastrukture i transporta, industrijske proizvodnje i drugih sektora.“
Kina i Rusija dele slična gledišta o mnogim medjunarodnim pitanjima, ali je situacija u Ukrajini test dugoročnog protivljenja Pekinga stranim intervencijama. Žang Lihua kaže da mada će dvojica lidera diskutovati o Ukrajini, to verovatno neće biti vodeće pitanje na agendi:
„Najvažnija poruka koju Rusija i Kina žele da pošalju svetu je da su njihove veze izuzetno bliske i da će se taj trend nastaviti, ali da one u tom procesu neće nastojati da formiraju vojni savez čiji bi meta bila neka treća zemlja.“
Pored Rusije, lideri iz Irana, Pakistana i više od deset drugih zemalja će prisustvovati dvodnevnim sastancima u Šangaju, sok će Japan i Sjedinjene Države uputiti posmatrače. Zamenik kineskog ministra inostranih poslova Čeng Guoping kaže da to nije cilj da se isključi bilo koja zemlja.
„Nadamo se da će se SAD i Japan tokom samita postaviti kao odgovorne zemlje.“
Terorizam će takodje biti jedna od ključnih tema na sastancima tokom samita. Bojazan od terorizma je u porastu u Kini pošto su verski ekstremisti okrivljeni za neke od nedavnih nasilnih napada.
I dok je Moskva budno posmatrana zbog Ukrajine, a njene ekonomske veze sa Evropom zategnute, ruska ekonomija je usporena i Moskva se okreće Kini, kaže politikolog sa univerziteta Cinghua Žang Lihua:
„Rusiji su više nego ikada potrebne kineske investicije, posebno u dalekomistočnom regionu. Takodje joj je potrebna kineska ekonomska i trgovinska podrška. Ekonomske veze bi mogle brzo da se šire u predstojećim godinama, ne samo radi prirodnog gasa, već zbog infrastrukture i transporta, industrijske proizvodnje i drugih sektora.“
Kina i Rusija dele slična gledišta o mnogim medjunarodnim pitanjima, ali je situacija u Ukrajini test dugoročnog protivljenja Pekinga stranim intervencijama. Žang Lihua kaže da mada će dvojica lidera diskutovati o Ukrajini, to verovatno neće biti vodeće pitanje na agendi:
„Najvažnija poruka koju Rusija i Kina žele da pošalju svetu je da su njihove veze izuzetno bliske i da će se taj trend nastaviti, ali da one u tom procesu neće nastojati da formiraju vojni savez čiji bi meta bila neka treća zemlja.“
Pored Rusije, lideri iz Irana, Pakistana i više od deset drugih zemalja će prisustvovati dvodnevnim sastancima u Šangaju, sok će Japan i Sjedinjene Države uputiti posmatrače. Zamenik kineskog ministra inostranih poslova Čeng Guoping kaže da to nije cilj da se isključi bilo koja zemlja.
„Nadamo se da će se SAD i Japan tokom samita postaviti kao odgovorne zemlje.“
Terorizam će takodje biti jedna od ključnih tema na sastancima tokom samita. Bojazan od terorizma je u porastu u Kini pošto su verski ekstremisti okrivljeni za neke od nedavnih nasilnih napada.