Linkovi

Čadjo: Republika Srpska privržena Dejtonu


Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Stanislav Čadjo
Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Stanislav Čadjo

Branko Mikašinović razgovarao je sa ministrom unutrašnjih poslova Republike Srpske, Stanislavom Čadjom o njegovoj poseti Sjedinjenim Državama i situaciji u Bosni i Hercegovini.

Čadjo: „Naša poseta ima dva cilja: prvi je - razgovori u Stejt departmentu, a drugi je učešće na jednoj konferenciji koja razmatra teme pomirenja posle sukoba, pitanje suvereniteta i bezbednosti. Kada govorimo o Stejt departmentu, pre svega želim da prenesem jednu poruku da Republika Srpska izražava snažnu privrženost Dejtonskom sporazumu i da mi jednostavno osećamo potrebu jedne nove vrste afirmacije Dejtonskog mirovnog sporazuma. Kada to kažem, želim da istaknem da imamo puno razumevanja za važnost dijaloga, unutrašnjeg dijaloga u zemlji, i da rešenja koja odatle proizlaze treba da budu ona rešenja koja će osigurati njihovu dugoročnost i, naravno, to podrazumeva jednu manje aktivnu ulogu svega onoga što smo i do sada na neki način percipirali kao strani faktor, a bogami i iskustvo ovih 15-tak godina govore da i rešenja koja su bila ranije donešena nisu osiguravala jednu dugoročnu stabilnost. Zbog toga govorimo o, tako da kažem, jednoj novoj afirmaciji Dejtonskog sporazma. Kada govorimo o konferenciji u Savani, naravno da tu postoji čitav niz stvari koji želimo da naglasimo. Mi ćemo učestvovati u nekoliko panela, od kojih će jedan tretirati pitanja koja se odnose na globalno pitanje terorizma i na sajber kriminal i moram reći da Ministarstvo unutrašnjih poslova i policija Republike Srpske veoma snažno rade na eliminisanju tih vrsta pretnji na našem prostoru i spremni smo da budemo deo svetske koalicije u borbi protiv tih problema. Na kraju krajeva, to smo i nekoliko puta u nekoliko složenih i proverenih akcija i pokazali.“

Glas Amerike: Kakva je Vaša procena sadašnje situacije u Bosni i Hercegovini s obzirom da još nije formirana vlada?

Čadjo: „Jedna od najvažnijih stvari je da Bosna i Hercegovina nije više bezbednosno pitanje. Objektivno ne postoji takva mogućnost uprkos tome što bi to možda ili priželjkivali ili naprosto provocirali u smislu definisanja unutrašnjih političkih odnosa. Ono što jeste ili što čini situaciju složenom je još uvek nedovljno uredjen prostor Balkana, nedefinisanost u pojedinim delovima i naravno ono što jeste posledica svetske ekonomske krize koja izmedju ostalog snažno pogadja i Evropu, pa i prostore na kojima mi živimo. To jeste nešto što objektivno može da utiče u negativnom smislu na naše prostore, ali ono što dodatno čini stvari komplikovanijim jeste činjenica da nemamo još uvek konstituisane organe vlasti na nivou Bosne. Republika Srpska je bila veoma konstruktivna i veoma jasna, potpuno definisana u svojim stavovima i mi apsolutno ne smatramo da snosimo bilo koju vrstu odgovornosti u tom smislu, ali sa posledicama toga mi smo potpuno svesni da ćemo se sretati na celom prostoru BiH.”

Glas Amerike: Kakva je saradnja na planu unutrašnje politike, odnosno unutrašnje bezbednosti, u Bosni I Hercegovini?

Čadjo: “Odnosi u sferi politike se uvek manifestuju u različitim sferama života, izmedju ostalog i na polju bezbednosti. Ono što je vrlo interesantno je, ako podjemo od nižih policijskih nivoa da je ta saradnja odlična, ali kako idemo ka gornjim, višim policijskim nivoima, ili političkim strukturama, ta saradnja počinje da biva lošija i često puta nismo zadovoljni. Posebno nismo zadovoljni u Republici Srpskoj funkcionisanjem zajedničkih institucija napravljenih u ovih 15-tak godina, nakon Dejtona, koja, uzgred da kažem, Dejtonom nisu ni predvidjene i to jeste jedan od elemenata koji govori o novoj afirmaciji Dejtona, i kada to govorimo tu onda podrazumevamo da je strukturalni dijalog jedan od važnih elemnata koji treba da bude korak više ka novoj afirmaciji Dejtona i uredjenju Bosne i Hercegovine kako bi mogla zaista da funkcioniše kao jedna Dejtonom predvidjena zajednica. Moram reći, kada govorimo o saradnji sa bezbednosnim strukturama, da posebno nismo zadovoljni sa saradnjom sa strukturama koja su konstruisana na nivou države i njihovom spremnosti da na jedan profesionalan i odgovoran način budu partneri u borbi protiv različitih problema sa kojima se srećemo. Ono što najčešće identifikujemo je njihova isključivost prema policiji RS koja je odgovorna za bezbenost na 49 odsto teritorije zemlje. A, što nas još posebno zabrinjava je ne baš tako adekvatan odnos prema pitanjima terorizma i prema pitanjima ratnih zločina, koji je prilično subjektivizovan što zaista koči da one budu profesionalne strukture i da daju pravi doprinos i ispune onu funkciju koja im je i predvidjena. Zbog toga mi i otvarmo to pitanje i želimo da o tome razgovaramo i pronadjemo najbolje moguće rešenje.”

Glas Amnerike: Posle napada na američku ambasadu u Sarajevu da li je potisnuta opasnot od terorizma, u RS, Bosni i Hercegovini i uopšte na Balkanu?

Čadjo: “Ono sa čim smo se sretali kao deo kritike koji nam je upućivana iz Sarajeva je da preuveličavamo pitanje terorizma. Nažalost, dogadjaji koji su se desili i ove i prošle godine, dakle i napad u Sarajevu i napad u Bugojnu i neki dogadjaji iz prošlosti su nam dali za pravo. Dakle, terorizam je realna pretnja u Bosni i Hercegovini i ono što nas posebno zabrinjava je to da postoji jedno gledanje iz različitih delova iz Bosne i Hercegovine na terorizam u smislu da to jeste pojava koja i nije tako opasna. Ja moram nažalost reći, da su vreme i dogadjaji to demantovali. Tih problema ima i u celoj BiH, a onda kao odgovor na sve to dobijamo upravo jednu lošu manifestaciju, ili neadekvatnu manifestaciju odnosa prema pitanju terorizma u kome mi identifikujemo da postoje, da tako kažem, “naši” i “njihovi” teroristi. To je neprihvatljivo, i svaka ozbiljna zemlja i bezbednosne strukture, ukoliko na taj način razmišljaju, rizikuju da svoje gradjane izlože veoma teškim, a često i poraznim posledicama.”

XS
SM
MD
LG