Linkovi

Brisel traži načine za borbu protiv terorizma


Na meti džihadista su evropske institucije u Briselu, tvrdi belgijska policija nakon nekoliko hapšenja povratnika iz Sirije, što mnogi vide kao izvoz rata iz Sirije i Iraka na evropsko tlo. Kako zaustaviti radikalizaciju?

Na meti džihadista su evropske institucije u Briselu, tvrdi belgijska policija nakon nekoliko hapšenja povratnika iz Sirije, što mnogi vide kao izvoz rata iz Sirije i Iraka na evropsko tlo. Kako zaustaviti radikalizaciju?

Od prošlog vikenda je povećana bezbjednost evropskih institucija. Razlog: par turskog porijekla uhapšen je pri povratku iz Sirije, pod sumnjom da su teroristi.

Policija tvrdi da su oni dio militantne organizacije sa sjedištem u Hagu koja ima plan da napadne evropske institucije. Najavljuju se i nova hapšenja.

"Preduzima se više akcija, izdati su nalozi za hapšenje, neki od njih su još uvijek otvoreni, na drugima se radi. Nastavićemo sa akcijom kako bi osnažili bezbjednost Belgije", kaže Žan Paskal Toro iz federalne policije.

Valentina Kolombo sa Evropskog univerziteta u Rimu vidi dosta opasnosti u toj praksi.

"Ako si slab, ako si pod okupacijom, ako osjećaš da moraš da se boriš za svoju religiju, da se boriš za svoja prava kao musliman, tada ideš u Siriju, Irak i boriš se za džihad. To je problem, jer, ako si odgajan u takvoj ideologiji - danas je Sirija, Irak, sutra može biti Evropa ili bilo gdje", navodi Kolombo.

Ahmad je kao mlad bio pripadnik Hamasa, danas je u Njemačkoj aktivan na prevenciji islamskog ekstremizma i anti-semitizma. On, medjutim, tvrdi da se njemačko društvo mora osloboditi predrasuda.

Muslimani u Evropi su deo društva, oni su Nijemci, Evropljani, jedna od ključnih stvari koje moramo da razbijemo kao društvo su predrasude i gledanje na mlade ljude kao na potencijalne teroriste. Ti ljudi su rodjeni u Evropi i njihovi problemi su i dio problema te države.

BiH je zanimljiv slučaj, kaže direktor progama o nacionalnoj bezbjednosti pri Institutu za spoljnu politiku u Filadelfiji. BiH je zemlja u koju je tokom rata došlo stranih boraca iz islamskih država i čije vlasti moraju sprovesti ozbiljnu kampanju da se zaustavi odlazak na ratišta u Siriju i Irak.

"Tamo imamo istoriju, mislim da se tu treba fokusirati na porodicu i njen uticaj, treba vršiti snažnu kampanju, probuditi svijest ljudi, razgovarati sa njima o motivima koji ih vode, moguće razgovarati sa onima koji se vrate da oni, ako je moguće, budu ti koji će pomoći u odvraćanju ljudi. Strategija mora biti na više kolosjeka i višeslojna jer, inače, biće problema sa onima koji se vrate", kaže Majkl Nunan iz Institut za spoljnu politiku u Filadelfiji.

Upravo povratnici sa ratišta su razlog za brigu jer često budu još više radikalni, spremni da rat uvezu u vlastitu zemlju. Belgijska policija je vjeruje se, upravo spriječila jedan takav pokušaj.

U Njemačkoj se od oko 600 osoba koje su otišle da ratuju u Siriju, kući vratilo 120; 25 ih je imalo razgovore sa policijom, a samo jedan je završio u zatvoru. U najboljem slučaju, ljudima se oduzimaju pasoši, što za vodju berlinskog projekta Hajat nikako nije rješenje koje treba tražiti u pozitivnom potencijalu kakav ima porodica, na primjer.

"Čak i slučajevi terorizma na domaćem tlu dolaze do nas, dolaze porodice umijećanih. Bilo je oko 50 slučajeva sa velikim pozitivnim uticajem porodice, deradikalizacije, ljudi su odustajali od odlaska u Siriju, nastavljali bi sa školom, odlazili na studije, pravili planove za posao i time rješavali porodične konflikte", kaže Daniel Kohler iz projekta Hajat.

Reklo bi se: skromno, ali ohrabrujuće. Ovi ljudi neće za mjesec-dva riješiti problem terorizma tamo i ovdje, ali pokazuju da je radikalizam koji ga hrani, ipak moguće trajno pobijediti.

XS
SM
MD
LG