Da li se Grčka suočava sa socijalnim ustankom u svjetlu novih mjera štednje, kakve od njene vlade traži medjunarodna trojka, evropske članice, Evropske centralna banka i Medjunarodni monetarni fond, ili će posljednji teško postignuti dogovor političkih partija te zemlje otvoriti vrata za spas iz finansijskog kolapsa? Danas šanse za oba scenarija izgledaju podjednake, uz treću, vrlo vjerovatnu mogućnost - odgadjanje bankrota, ali uz sve žešće socijalne nemire.
Pred sami vanredni sastanak ministara finansija euro-zone, grčke političke partije su, sudeći prema vijestima koje stižu iz Atine, postigle sporazum o novom, još oštrijem paketu mjera štednje, koji je preduslov za novu finansijsku injekciju Grčkoj, vrijednu 130 milijardi eura. Paket sadrži, pored ostalog, smanjenje minimalnih plata za 20 posto i otpuštanje oko 15 hiljada zaposlenih u državnim sluzbama.
Medjutim prije nego što je i paket dodatnih mjera štednje usvojen, ključni grčki radnički sindikati su proglasili štrajk u znak neslaganja sa novim mjerama. Jedna od prethodnih tačaka neslaganja političkih lidera je bilo rezanje penzija, o čemu je, naknadno, postignut sporazum. Neprihvatljiv i za radničku klasu, uzvikuju grčki radnici, uvjereni da će mjere dugoročno ugasiti perspektive ne samo njima, već i mladim generacijama, u bijedi ostavljajući nezaposlene, kojih je sada oko 20 odsto, i, ni krive ni dužne, grčke penzionere.
Medjutim, prema onome što su ministri finansija euro-zone izjavili dolazeći večeras u Brisel na vanredni skup posvećen jedino Grčkoj, teško da se ove noći može očekivati konačna odluka o drugoj po redu finansijskoj injekciji za tu zemlju - tako je njemački ministar finansija izjavio kako grčki plan trenutno nije u fazi u kojoj bi i mogao biti potpisan. Rezervu o tome da bi večeras mogao biti postignut konačni dogovor iznio je i luksemburški premijer i šef euro-grupa, koji kaže kako ne vidi razloga da vjeruje da bi večeras mogao biti postignut dogovor. Medjutim on, kao i belgijski ministar finansija pozdravlja teške odluke o dodatnim mjerama štednje, kakve su ovog poslijepodneva donijeli grčki politički lideri.
“Grčka je donijela veoma tešku odluku i važno je da su političke partije te zemlje to podržale. Imam utisak da sada Evropa mora uzvratiti davanjem nade Grčkoj, tako što će načiniti korake u pravcu novog programa pomoći. Večeras će se analizirati grčki dosije i zato što neke od kolega moraju konsultovati svoje parlamente, ne očekujem konačnu odluku", izjavio je ministar finansija Belgije, Stiven Vanakere.
Sami Grci su optimisti...
"Poslije dugih i ozbiljnih pregovora smo postigli sporazum o novom, snažnom i uvjerljivom programu. Imamo takodje sporazum sa privatnim kreditorima i sada nam treba politička podrška euro-zone”, poručio je grčki ministar finansija Evangelos Venizelos.
Zvanični stav Brisela je, uprkos suprotnim porukama kakve se sve češće čuju iz ovog pravca, da se još uvijek vise isplati ulagati u podmirivanje grčkog duga, nego da se Atina prepusti bankrotu - ovdje nije riječ samo o tome šta će se desiti sa Grčkom, već je na kocki i sudbina euro zone koja, sasvim u tišini, ove godine obilježava 20 godina potpisivana sporazuma iz Mastrihta, koji je postavio temelje finansijskoj uniji.