Linkovi

Brisel ne traži od Srbije priznavanje Kosova


Ministar inostranih poslova Srbije Ivica Dačić
Ministar inostranih poslova Srbije Ivica Dačić

Dokumenat prijedloga okvira pregovora Srbije i EU, koji je na uvid imao Glas Amerike, ne traži izričito od Srbije priznavanje Kosova.

Traži, sa druge strane, ubrzavanje implementacije do sada postignutog i predlaže " stavljanje na led" pregovora u slučaju da normalizacija odnosa Beograda i Prištine ne ide željenim smjerom.

Beograd je zabrinut novim ulovima koji se pred Srbiju stavljaju u okviru pregovora o prvom od poglavlja koje bi se trebalo otvoriti, poglavlju dobrosusjedskih odnosa, odosno, normalizaciji odnosa Beograda i Prištine.

"Srbija će ispuniti svoje obaveze, a sa druge strane i Priština se obavezala da će ispuniti sve što je dogovoreno. Ostali deo razgovora, teme i problemi, pa i teme o kojima smo govorili ovih dana, kao što je poglavlje 35. Naravno da je premijer imao veoma teške razgovore, i on će se obratiti javnosti i saopštiti naše stavove i njegove procene i najave kako ćemo se ponašati u narednim nedeljama i mesecima. Naravno da smo razgovarali i o drugim temama koje su tu bile, nije postignut bilo kakav dogovor oko pitanja za koja predtpostavljate da su mogla da budu pokrenuta kao što je pitanje članstva u medjunarodnim organizacijama. Jednom rečju, razgovori su bili veoma teški, jedino oko čega postoji opšta saglasnost je da mora da se implementira sve ono što je do sada dogovoreno i Srbija očekuje da će se to upravo i desiti. Još jednom kažem: situacija je veoma kompleksna, Srbija insistira na medjusobnom poverenju u dijalogu, odnosno na statusnoj neutralnosti dijaloga i toga će se držati i u narednom periodu.", rekao je ministar inostranih poslova Srbije, Ivica Dačić.

Dokument, koji je još uvijek u fazi prijedloga, na deset strana postavlja okvir pregovora sa Srbijom, osvrćući se na početku na do sada učinjeno od strane Beograda u primjeni Briselskog sporazuma. Srbije jeste ostvarila zadovoljavajući napredak, kaže dokument, na osnovu čega slijedi i preporuka državama-članicama da se pregovori o prijemu otvore sa poglavljem 35.

Zadržavajući svojevrsni mehanizam kontrole procesa normalizacije odnosa Beograda i Prištine, okvir pregovora upozorava da je napredak u pregovorima u direktnoj vezi sa napretkom u dijalogu. Usvojen je raniji stav da Brisel u svakom trenutku može da zaustavi pregovore o prijemu ukoliko izostane željeni progres u dijalogu. Praktično, neće biti otvaranja novih poglavlja, ukoliko ne bude pomaka.

Kada je riječ o prvom od predloženih poglavlja pregovora, tu je postavljeno 36 prelazinih faza i mjerila. Beograd mora da prestane sa praksom finansiranja ranije uspostavljenih opštinskih struktura na Kosovu, što bi trebalo da otvori prostor administraciji izabranoj na posljednjim kosovskim izborima.

Od Srbije se očekuje i doprinos u izradi statuta Zajednice srpskih opština, što podrazumjeva i transparentno finansiranje. U okviru toga, Prištini bi svaka tri mjeseca trebalo dostavljati izvještaje o plaćanjima, pored ostalog i penzijama koje stižu iz Beograda nekadašnjim uposlenicima policije i sudstva.

Kada je riječ o energiji, od Srbije se očekuje da "rješi pitanje rukovodstva hidroelektrane Gazivode", da radi na sporazumu kompanija za prenos struje Srbije i Kosova i stane iza Kosova kada je riječ o integrisanju u evropsku organizaciju za prenos električne energije.

Još jedno pitanje od uticaja na svakodnevni život su telekomunikacije.

Srbija bi, prema ovom dokumentu, trebala da osnuje Telekom za Kosovo, koji ispunjava tamošnje zakone i u stanju je da dobije licencu za rad. Uz ovo, stoji i zahtjev da se poštuju rokovi za dodjeljivanje pozivnog broja za Kosovo.

Golvoreći o administrativnim prelazima, EU od Beograda traži zatvaranje svih alternativnih prelaza, insistirajući da se sav promet ljudi i robe odvija preko zvaničnih prelaza.

Članstvo Prištine u medjunarodnim organizacijama, kao ni zahtjev za priznavanje Kosova nisu nigdje izričito pomenuti u predloženom okviru pregovora o prjemu Srbije u EU. Takav zahtjev, prema uvidu u dokumenat, ne sradži ni često pominjani njemački amandman, koji insistira na uslovljavanju napretka u pregovorima pozitivnim tokom procesa normalizacije odnosa Beograda i Prištine

XS
SM
MD
LG