Tek objavljeni izvještaj Medjuanrdone krizne grupe o Kosovu i Srbiji je skrenuo na sebe pažnju detaljom da, na putu konačnog sporazuma Beograda I Prištine, ne bi trebalo da stoji ništa, kao što ni jedna tema ne bi trebala da bude tabu, pa ni ona o sporazumnoj razmjeni teritorija. O jučeršanjem izvještaju Međunarodne krizne grupe, za Glas Amerike govori potpredsjednik te organizacije za Evropu Alan Deletoz.
Glas Amerike: U izvještaju pozivate Srbiju i Kosovo na širok i otvoren razgovor, koji bi završio sporazumom, moguće čak i razmjenom teritorija- sjever Kosova za Preševsku dolinu. Da li je to vaš prijedlog?
Alen Deletoz:" Ne, to nije naša preporuka, mi u Međunarodnoj kriznoj grupi još uvijek smatamo da je najbolje rješenje za sjever Kosova da ostane gdje jeste, uz poseban autonoman status, ali smo predložili da se otvori debata o tome što nam političari u Beogradu i Prištini privatno govore da razmišljaju o mogućoj zamjeni terirorija. Ono što mi kažemo je da, ukoliko bi dvije strane dogovorom došle do takvog rješenja, Amerika i Evropska unija im ne bi stajale na putu. Svaki medjusobni sporazum Beograda i Prištine bi trebao biti dobrodošao i prijateljskim snagama u regionu kao konačna tačka na "I" svih balkanskih problema".
Glas Amerike: Očito, svaki sporazum je dobar sporazum. Medjutim, mislite li da je pravo vrijeme za razgovor?
Alen Deletoz: ”Mislimo da jeste, ako vidite da je sada, nakon mišljenja Medjunarodnog suda pravde, Srbija pred teškim izborom. Sa jedne strane, Beograd govori da su njihov cilj evropske integracije, a sa druge, idu u Njujork noseći sa sobom prilično oštru rezoluciju o kojoj bi trebala da glasa Generalna skupština UN-a i to protiv većine članica EU. Podsjećam da su od 27, njih 22 priznale nezavisnost Kosova. Mislim da Srbija u odnosu prema Evropljanima ide predaleko, jer širom Evrope ljudi više ne znaju šta Srbija konačno želi: ako želi da se pridruži Uniji, onda hajde da ovdje odmah riješimo problem putem evropskih institucija, zašto ići u Ujedinjene nacije ako želite da se pridružite evropskom klubu. U ovim okolnostima, mislim da Srbija treba odmah da otvori razgovore sa Kosovom, ništa ne insistirajući, već samo da sjednu za sto i razgovaraju jer je mnogo pitanja o kojima treba razgovarati: ekonomskih i političkih pitanja i treba da se oslobodi tog kosovkog balasta jer im, očito, predstavlja velik problem u kretanju prema Evropi.”
Glas Amerike: Sa novim vjetrom u ledja, zašto bi kosovski Albanci uopšte željeli da sada razgovaraju sa Srbijom?
Alen Deletoz: " Vjerujem da je jedini način za Kosovo da postane u potpunosti priznata država, onaj da ga prizna Srbija. Onda kada se to desi, Rusi, Kinezi I ostali rada neće imati razloga da ne učine isto. To je osnovni razlog zašto bi Priština trebala da razgovara sa Beogradom a oni su, u načelu, raspoloženi da razgovaraju.
Glas Amerike: Da li zaista vjerujete da će Beograd ikada priznati nezavisnost Kosova?
Alen Deletoz: " U našem izvještaju kažemo da politička elita u Beogradu shvata da se vremena mijenjaju i da se istorija kreće naprijed i da oni imaju šansu da Srbiju povedu dalje, dalje od ostataka prošlosti. Uz ovo, imaće teškoće na evropskom putu. Tu su 22 države koje su priznale Kosovo i lično sam to naglasio u Beogradu, medju tim državama su one poput Njemačke, Francuske, one koje u stvari plaćaju proces integracije novih članica Unije. Zato Beograd mora stvari pogledati hladne glave i započeti razgovore sa Kosovom. Mi ne tražimo da prizaju Kosovo ovog trenutka, ali bi mogli da prestanu da uporno traže da svuda i uvijek uz kosovske zvaničnike sjede i ljudi UNMIK-a i da počnu da razgovaraju o pitanjima kakva su na stolu.”