Linkovi

"Vojna intervencija u Iraku neopravdana"

  • Glas Amerike

Džon Čilkot predstavlja izveštaj o ulozi Britanije u ratu u Iraku

Džon Čilkot predstavlja izveštaj o ulozi Britanije u ratu u Iraku

Invazija Iraka prije 13 godina, koju su predvodile američke i britanske snage, bila je nepotrebna i irački diktator Sadam Husein nije predstavljalo neposrednu prijetnju po Britaniju ili zapadne sile, zaključci su dugo očekivanog zvaničnog izveštaja o britanskoj ulozi u iračkom ratu. U izvještaju, koji je predstavio penzionisani britanski zvaničnik Džon Čilkot, političari, obavještajni zvaničnici, diplomate i generali optužuju se zbog uloge u invaziji i vođenja dugogodišnje, kako se navodi, neupsješne vojne operacije.

Šef tima koji je ispitivao ulogu Velike Britanije u invaziji na Irak 2003. godine, Džon Čilkot, rekao je na prepunoj konferenciji za novinare u Londonu da je vojna intervencija počivala na pogrešnim obavještajnim podacima i da je izvršena uz potpuno neadekvatno planiranje.

Zaključili smo da je Ujedinjeno Kraljevstvo odlučilo da se priključi invaziji na Irak prije nego što su iscprljenje mirovne opcije za razoružanje. Vojna akcija nije bila poslednja opcija u to vrijeme.”

Pravna osnova i razlozi za invaziju, koje su iznijeli tadašnji premijer Toni Bler, njegovi ministri i obavještajne službe, bili su daleko od zadovoljavajućih, naglasio je Čilkot, predstavljajući rezultate sedmogodišnje istrage tokom koje je saslušano 150 svjedoka i analizirano 150 hiljada dokumenata.

“Takođe smo zaključili da su procjene o tome koliku prijetnju predstavlja iračko oružje za masovno uništenje predstavljene sa sigurnošću koja nije bila opravdana. I pored eksplicitnih upozorenja, posljedice invazije su potcijenjene. Planiranje i pripreme za Irak nakon Sadama Huseina bile su potpuno neadekvatne. Vlada nije uspjela da postigne svoje zacrtane ciljeve"

Čilkot je dodao da je, u nedostatku većinske podrše za vojnu akciju, britanska vlada podrila autoritet Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, a da je Bler 2002. američkom predsjedniku Džordžu Bušu napisao "sa tobom sam šta god bilo".

U obraćanju posle objavljivanja rezultat istrage, bivši britanski premijer izrazio je tugu i kajanje zbog ishoda iračkog rata i istakao da preuzima odgovornost za sve greške.

Obavještajne procjene,objavljene u to vrijeme, o tome da treba ići u rat ispostavile su se kao pogrešne. Posljedice su bile više neprijateljske, dugostrajnije i krvavije nego što smo ikada mogli da zamislimo. I nacija, koju smo željeli da oslobodimo od Sadamovog zla je umjesto toga postala žrtva sektaškog terorizma. Zbog toga izražavam više tuge, kajanja i izvinjenja nego što ćete ikad znati ili možda vjerovati.”

Bler je istovremeno branio svoju odluku da se pridruži invaziji, uz poruku da vjeruje da je svijet bolje mjesto bez Sadama Huseina.

Pojedini tvrde da smo uklanjanjem Sadama uzrokovali današnji terorizam na Bliskom istoku i da bi bilo bolje da smo ga ostavili na vlasti. Duboko se ne slažem s tim.”

Međutim, porodice nekih od 179 britanskih vojnika koji su poginuli u Iraku zatražile su da Bler snosi posljedice posle objavljivanja izvještaja. Majka poručnika Krisa O Nila, koji je poginuo u eksploziji u Basri 2007. godine, smatra da bi bivšem britanskom premijeru trebalo da bude suđeno za ratne zločine pred Međunarodnim krivičnim sudom u Hagu.

"Još nismo dobili odgovor zašto je Toni Bler postigao sporazum sa Džordžom Bušom da ide u rat, bez obzira na rezolucije Ujedinjenih nacija. Htio je da ide u rat bez obzira ne sve. Bio je autokratski lider koji je pokušavao da se riješi autokratskog diktatora. Loš je koliko je i Sadam Husein bio.

U obraćanju parlamentu, britanski premijer Dejvid Kameron rekao je da sve buduće intervencije moraju da budu dobro isplanirane, ali i upozorio da rezultati istrage ne bi trebalo da spriječe Britaniju da interveniše.

Ne bi trebalo za zaključimo da je uvijek pogrešno intervenisati. Nesumnjivo je da ima slučajeva kada je ispravno intervenisati, kao što je to ova zemlja uspješno uradila u Sijera Leoneu i na Kosovu. I siguran sam da će se mnogi u ovom domu saglasiti da je bilo trenutaka u nedavnoj prošlosti kada je trebalo da intervenišemo, a nismo: na primjer kada nismo uspjeli da spriječimo genocide u Ruandi ili Srebrenici.”

U reakciji na izveštaj o britanskoj ulozi u Iraku, Bijela kuća je saopštila da se predsjednik Barak Obama suočava sa posledicama odluke da se izvrši invazija na Irak, kojoj se on protivio.

U sektaškom nasilju u Iraku je od invazije poginulo nekoliko stotina hiljada Iračana. Jedan od najsmrtonosnijih napada izveden je ove nedelje, kada je u Bagdadu poginulo 250 osoba.

XS
SM
MD
LG