U Bosni i Hercegovini petak je proglašen Dan žalosti zbog ubistva dvojice vojnika Oružanih snaga Bosne i Hercegovine- Armina Salkića i Nedeljka Radića. Ubistvo je okarakterisano kao teroristički čin, a pojedini predstavnici vlasti u toj zemlji su ocijenili kako se radi o napadu na tamošnji način života. Analitičari, pak, ocjenjuju kako za neadekvatan odgovor na terorizam nisu krivi operativci, nego politički postavljeni rukovodeći kadrovi sigurnosnih agencija.
Napad i ubistvo dvojice pripadnika Oružanih snaga BiH- Armina Salkića i Nedeljka Radića, u sarajevskom prigradskom naselju Rajlovac, kvalifikovano je kao djelo terorizma, saopštilo je Tužilaštvo BiH. Daljom istragom biće utvrđene sve okolnosti u vezi sa počiniocem ovog krivičnog djela, njegove eventualne pomagače i motiv, navodi Boris Grubešić, portparol Tužilaštva. Prema njegovim riječima, ta institucija intenzivno nastavlja istražne aktivnosti zajedno sa svim policijskim i sigurnosnim agencijama.
"U ovim aktivnostima biće nam potrebna maksimalna saradnja i angažman svih policijskih agencija, te partnerskih agencija u BiH i inostranstvu, ukoliko bude potrebno", navodi Grubešić.
I iz Oružanih snaga BiH je saopšteno kako je napad na dvojicu njihovih pripadnika teroristički akt.
"Mi čin svirepog ubistva naših pripadnika karakterišemo kao teroristički čin. U toku su aktivnosti na pripremi organizacije ukopa gnusno, mučenički ubijenih naših pripadnika. Također, na današnjoj sjednici Vijeća ministara je dogovoreno da se proglasi dan žalosti", kazao je zamjenik ministra odbrane BiH Boris Jerinić.
Emir Suljagić, zamjenik ministra odbrane BiH, kaže da treba priznati kako Bosna i Hercegovina ima problem sa terorizmom. Suljagić navodi I da se sinoćnji napad doživljava kao napad na ovdašnji način života i da se prvi put bh društvo suočava sa takvom vrstom napada na Bosnu i Hercegovinu i u Bosni i Hercegovini.
"Nisu ubijeni Bošnjak i Srbin, ubijeni su 81. i 89. godište, ubijeni su hranitelji porodice. Onaj ko je pucao u njih, pucao je u mogućnost zajedničkog života u Bosni i Hercegovini. Oni koji to pokušavaju da relativiziraju, također pucaju u mogućnost zajedničkog života. Vjerujem da govorim u ime svih kad kažem da ovo doživljavamo kao napad na naš način života i da se prvi put suočavamo s tom vrstom napada na Bosnu i Hercegovinu i u Bosni i Hercegovini. Pucano je u mogućnost da Armin i Nedeljko nešto rade zajedno. Što se mene tiče - ovo sad govorim u svoje ime - očigledno je da imamo problem koji prvo moramo nazvati pravim imenom - ime tog problema je terorizam - da bi se bili u stanju suočiti i izaći na kraj s njim", kazao je Suljagić.
Povodom ubistva vojnika Armina Salkića i Nedeljka Radića, u četvrtak poslijepodne održana je i vanredna sjednica Vijeća ministara BiH, koje je donijelo odluku da petak, 20.novembar u Bosni i Hercegovini bude proglašen Danom žalosti. Istovremeno, ministar unutrašnjih poslova Federacije BiH Aljoša Čampara informisao je na današnjoj sjednici Parlament FBiH o istrazi sinoćnjeg dvostrukog ubistva. Čampara je kazao da je stepen osiguranja podignut na viši nivoi i zamolio građane BiH da ostanu mirni i strpljivi.
"I da pustimo nadležnim agencijama i Tužilaštvu Bosne i Hercegovine da vode istragu i da je privedu kraju i donesu zaključke na osnovu činjeničnog stanja i fakata koje će pronaći u okviru istrage", poručio je Čampara.
Povodom sinoćnjeg ubistva dvojice vojnika, u četvrtak su reagovali brojni domaći predstavnici vlasti, ali i međunarodne zajednice.
Predsjedništvo BiH zatražilo je od nadležnih pravosudnih i policijskih organa da sprovedu detaljnu istragu s ciljem potpunog rasvjetljavanja i utvrđivanja svih okolnosti "brutalnog terorističkog napada".
Istovremeno, visoki predstavnik u BiH Valentin Incko oštro je osudio ubistvo pripadnika Oružanih snaga BiH i kazao da taj čin ne smije biti iskorišten za politizaciju.
Reagovala je i američka ambasada u BiH. U saopštenju za javnost ambasada je ponudila "svaku vrstu pomoći vlastima u BiH u identifikovanju korijena ovog gnusnog zločina".
Inače, sinoćnje ubistvo je drugi teroristički čin u BIH na institucije države, ove godine, nakon što je u Zvorniku napadnuta policijska stanica. Mada je najavljena oštra borba protiv terorizma, ništa se konkretno nije dogodilo. Kapaciteti BiH su ograničani, priznaje ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić. U tom svjetlu predložiće da se po uzoru na druge evropske države uvedu veće ovlasti policiji kroz novi zakon o terorizmu.
"Dati drugačija fleksibilnija i jača i snažnija ovlaštenja policiji, obavještajnim strukturama i tužilaštvu. Ne možemo mi postupati sa ovim ovlaštenjima koje ima policija sada i sa kojima se bori na slučajevima sitne krađe i najmanje štetnih krivičnih djela i sa istim se ovlastima boriti protiv terorizma. Mi imamo na području Bosne i Hercegovine, na lokalnom nivou, gdje ne funkcioniše pravna država, napravljene radikalne zajednice koje odbijaju da priznaju pravni poredak i ovu državu. Oni uvode novi poredak, poštuju druge propise koji važe zanjihove sredine. Uvijek do sada iz takvih zajednica i takvih radikalnih sredina u Bosni i Hercegovini se rodio nasilni radikalizam iz kojeg je izašao terorizam", naveo je Mektić.
Činjenica da se za Enesa Omeragića navodi kako je od ranije poznat policijskim strukturama kao problematičan, ali I da je bio blizak vehabijskom pokretu, ukazuje na to da postoji propust. Zanimljivo je da je muž Omeragićeve sestre Muhamed Meco povratnik sa sirijskog ratišta i hapšen je u ranijim slučajevima terorizma, ali Omerovića u evidenciji radikaliziranih nema. Rascjepkane strukture, ne postojanje saradnje i pomiješane nedležnosti čine stvar još gorom.
Profesor na sarajevskom fakultetu za krimininalistiku Goran Kovačević kaže kako su operativno policijske snage speremne, ali da je sigurnosni aspekt narušen zbog političkih upliva.
"Ne možemo reći da policija nije spremna. Policija radi svoj posao, ali na operativnom nivou. Problem je rukovodni kadar u tim službama koji je, inače, biran po političkim kriterijima, gdje je pripadništvo određenoj stranci, ili simpatizerstvo, ili čak rodbinske veze s nekim visoko pozicioniranim političarima kriterij da se osoba imenuje za visokog policijskog predstavnika. Ljudi na odgovornim pozicijama ne znaju šta znači strateški razmišljati i kako strateški i operativno se djeluje. Operativci znaju, ali bez naređenja niko ne može da djeluje", navodi Kovačević.
Nakon ubistva oglasili su se i ekstremisti na potralu Vijesti Ummeta veličajući ovaj akt i navodeći kako se radi tek o početku, te da će ulicama Bosne i Evrope teći krv. I nakon napada u Parizu ista je stranica objavljivala riječi podrške, ali i prijetnje BiH. Da je država nemoćna da se suprotstavi, čak, i ovakvim prijetnjama, potvrdio je i sam ministar Mektić.
"Kad se na vijestima Ummeta pojavilo ono teći će krv itd, mi nismo mogli u tom momentu da identifikujemo, jer nemamo kapacitet u tehničkom smislu, meni su se javila dva hakera, koja su izhakovala to i poslali mi i gdje je postavljen sajt i sve. Sutradan mi je postavio i osobu iza koje to sve stoji", navodi Mektić.
Hamza Višća iz Centra za sigurnosne studije, kaže kako treba prestati ćutati o ovim pojavama.
"Ono što se može zaključiti odmah na početku to je da u bh. društvu nedostaje šira društvena rasprava i debata o izazovima koje nosi sa sobom nasilni ekstremizam i terorizam. Izostanak jedne takve široke rasprave dovodi do toga da sistematske mjere koje se eventualno namjeravaju preduzeti nemaju potporu, jer je opšta ocjena da nema te države koja se može individualno suprotstaviti tome", navodi Višća.
Činjenica da je terorista planirao napad i targetirao samo osobe u uniformama OS BiH ukazuje, smatraju eksperti, da su i teroristi svjesni neorganizovanosti države. Vrijeme za teoriju je, smatraju, prošlo još nakon napoda na policijsku stanicu u Bugojnu.