Isporuke američkog oružja Izraelu su sve više u centru pažnju javnosti zbog smrti, kako navode lokalne vlasti, desetina hiljada ljudi u Gazi od početka rata, među kojima i sedmoro humanitarnih radnika koji su ove nedelje poginuli u izraelskom vazdušnom napadu.
Američki predsjednik Džo Bajden je u saopštenju u utorak rekao da je "ogorčen i tužan" zbog smrti humanitaraca, i oštro kritikovao Izrael zato što ne štiti civile.
Izrael je saopštio da je napad bio "nenamjeran" i najavio istragu.
Bajden u srijedu nije odgovorio na pitanja da li će usloviti američku vojnu pomoć Izraelu. Njegovi saradnici sugerisali su da administracija to vjerovatno neće uraditi, pozivajući se na američku podršku izraelskom pravu da se brani protiv "i dalje prisutne prijetnje" od Hamasa.
Portparol Savjeta za nacionalnu bezbjednost Džon Kirbi rekao je novinarima u srijedu da će administracija čekati rezultate izraelske istrage.
"Neću govoriti o odlukama koje još nisu donesene", rekao je Kirbi.
Osnivač Svjetske centralne kuhinje - čiji su humanitarci poginuli u napadu - Hoze Andres optužio je Izrael da je napao konvoj "sistematski, vozilo po vozilo". Dodao je da je imao već uspostavljenu jasnu komunikaciju sa izraelskom vojskom u pogledu kretanja humanitarnih radnika.
Andres je poznati kuvar i vlasnik restorana u prijestonici Vašingtonu. Činjenica da je među žrtvama i Džejkob Flikindžer, koji je imao dvojno američko-kanadsko državljanstvo, podstakla je još veće nezadovoljstvo, naročito u Bajdenovoj Demokratskoj stranci, i obnovljene zahtjeve da se uslovi vojna pomoć Izraelu.
"Izrael je ubio više od 200 humanitarnih radnika za 6 mjeseci. To nije nesreća. Ne treba više davati pomoć Netanjahuovoj ratnoj mašini", napisao je u utorak na društvenim mrežama Berni Sanders, nezavisni senator koji glasa sa demokratama.
Isporuke oružja
Izrael prima najveću američku pomoć, gotovo 4 milijarde dolara godišnje. Najveći dio toga je vojna pomoć.
Prema zakonu, administracija mora da obavijesti Kongres o isporukama oružja Izraelu koje su veće od 25 miliona dolara. Američki državni sekretar Entoni Blinken je u decembru odobrio dvije hitne isporuke oružja Izraelu, zaobilazeći uslov prema kojem Kongres mora da razmotri prodaju stranim vojskama.
Od napada Hamasa na Izrael 7. oktobra, objavljene su dvije dodatne isporuke, rekao je Džoš Pol, bivši direktor agencije Stejt departmenta koja se bavi isporukama, a koji je podnio ostavku u oktobru u znak protesta zbog nastavka američke "smrtonosne pomoći Izraelu".
Te dvije isporuke bile su dio procesa direktne komercijalne prodaje i Kongres je obaviješten, rekao je Pol za Glas Amerike.
"Ali uz manje vidljivosti, zato što se u javnosti saopštava manje informacija o direktnim komercijalnim prodajama", ističe on.
Uz četiri isporuke o kojima je javnost obaviještena, od 7. oktobra je bilo više od 100 transfera oružja Izraelu bez informisanja Kongresa, uglavnom zato što su paketi bili struktuirani tako da su bili ispod praga koji zahtijeva da zakonodavci budu obaviješteni, prenio je dnevnik Vašington post. Glasu Amerike je to potvrdio zvaničnik Pentagona koji je želio da ostane anoniman.
Ari Tolani, direktorka za bezbjednosnu pomoć, trgovinu oružjem i tehnologiju u Centru za međunarodnu politiku smatra da tim potezima administracija "namjerno zaobilazi transparentnost".
"Kada javno govore da Izrael mora da preduzme više koraka da zaštiti civile ali privatno isporučuju oružje od više stotina miliona dolara, onda zaista nema kredibilnosti", rekla je Tolani za Glas Amerike.
Bajdenova administracija odbija da koristi najznačajnije sredstvo uticaja koje ima, a to su "ogromne količine oružja koje se daju Izraelu", ističe ona.
Vašington post je prenio da su u isporukama proteklih nedelja bile bombe i borbeni avionu u vrijednosti od više milijardi dolara, čak i dok je administracija javno kritikovala izraelske planove da izvrši kopnenu invaziju u Rafi, gdje se sklonilo 1,5 miliona raseljenih Palestinaca.
Bezuslovna podrška
Od kako je Hari Truman priznao Izrael ubrzo nakon osnivanja 1948. godine, američki predsjednici su podržavali tu zemlju.
Gotovo svi su to radili bezuslovno, uz izuzetak predsjednika Džordža Buša starijeg koji je 1991. godine Izraelu dao ultimatum da zaustavi izgradnju naselja na palestinskoj teritoriji u zamjenu za kreditne garancije od 10 milijardi dolara.
Taj pristup je dao rezultate. Međutim, nisu svi saglasni da će ograničavanje pomoći dovesti do promjena.
"Pitanje davanja sredstava jednoj zemlji da se brani nekada može da izazove različite reakcije na različitim pozornicama. Ta metoda u prošlosti nije bila uvijek ispravna za SAD. I mislim da administracija to sada uzima u obzir. To, uz predsjednikovu dugoročnu posvećenost Izraelu, je razlog zašto nismo vidjeli neke konkretne korake u tom smislu (ograničavanja pomoći)", rekao je za Glas Amerike Grent Ramli, viši saradnik za vojna i bezbjednosna pitanja u vašingtonskom Institutu za Bliskoistočnu politiku.
Takođe se strahuje da bi uslovljavanje pomoći moglo da pošalje pogrešan signal Hezbolahu i drugim iranskim saveznicima, i da poveća mogućnost da se otvori drugi front na izraelskoj sjevernoj granici sa Libanom.
U martu, da bi ispunio uslove Bajdenove administracije postavljene u februaru, Izrael je pružio uvjeravanja da će se američko oružje koristiti u skladu sa međunarodnim i humanitarnim pravom. Administracija je to prihvatila.
Ta uvjeravanja "nisu kredibilna" smatraju organizacije Hjuman rajts voč i Oksfam.
Grupe za zaštitu ljudskih prava navele su primjere, kako ističu, izraelskog kršenja humanitarnog prava, uključujući i "oduzimanje usluga ključnih za opstanak civilnog stanovništva i proizvoljno ograničavanje i onemogućavanje humanitarne pomoći".
Osamdeset organizacija koje zastupaju američke muslimane i Arape poslalo je pismo Bajdenu u srijedu u kojem se "protive odlukama administracije da lažno proglasi da je izraelski rat u Gazi u skladu sa američkim pravnim uslovima i da odobri dalje isporuke američkog oružja".
Organizacije su se pozvale na napad na humanitarce iz Svjetske centralne kuhinje kao najnoviji primjer izraelskog kršenja običaja rata.
