Linkovi

Bajden kaže da je bankarski sistem siguran, uprkos krahu dve banke


Predsednik Džo Bajden se obraća građanima povodom bankarske krize, 13. marta 2023.
Predsednik Džo Bajden se obraća građanima povodom bankarske krize, 13. marta 2023.

Predsednik Džo Bajden u ponedeljak je poručio Amerikancima da je finansijski sistem zemlje stabilan, posle brzog i zapanjujućeg kolapsa dve banke koji je izazvao strah od veće krize.

Amerikanci mogu da imaju poverenja da je bankarski sistem siguran", rekao je Bajden u obraćanju iz Bele kuće. “Vaši depoziti će biti tu kada budete želeli da ih podignete."

Američki regulatori su u petak zatvorili Banku Silicijumske doline (SVB) nakon što su deponenti počeli da masovno povlače novac u isto vreme. To je drugi najveći krah neke banke u američkoj istoriji, posle banke Vašington Mjučual 2008. Posledice su bile brze - Signačur banka, sa sedištem u Njujorku, je takođe doživela krah.

Predsednik, koji je govorio malo pre otvaranja berze na Vol stritu, rekao je da će se postarati da odgovorni snose posledice, i založio za bolji nadzor i regulaciju većih banaka. Takođe je obećao da poreski obveznici neće snositi troškove za finansijske gubitke banaka. Naglasio je da će depoziti svih klijenata banaka biti zaštićeni, ali da to ne važi za investitore.

"Svesno su preuzeli rizik a kada se rizik ne isplati, investitori gube novac. Tako funkcioniše kapitalizam", rekao je predsednik. Takođe je poručio da menadžeri banaka treba da budu otpušteni.

"Ako neku banku preuzme Federalna korporacija za osiguranje depozita (FDIC), ljudi koji upravljaju tom bankom ne bi trebalo da tu više rade", poručio je.

Bajden je rekao da će depoziti mušterija biti pokriveni sredstvima koje banke standardno uplaćuju u fond američke vlade za takve vanredne sitaucije. Predsednik je ignorisao pitanja reportera o razlozima za krah banaka, ali finansijski eksperti kažu da je obe banke pogodio rast kamatnih stopa, koje je negativno uticao na tržišnu vrednost značajnih delova njihovih sredstava, kao što su obveznice i hartije od vrednosti pokrivene hipotekom.

Finansijski novinar Vilijam Kohan izjavio je za TV mrežu ABC da bi bez intervencije vlade došlo do ozbiljnog povlačenja novca iz drugih banaka zbog gubitka poverenja u ceo sistem. "Međutim, ne mislim da je ovo poput 2008. godine. Ne moramo da brinemo zbog toga. Nema dodatnih potresa u samom finansijskom sistemu”.

Profesor na Američkom univerzitetu Džerard Komizio kaže za agenciju Rojters da će biti određenih posledica, budući da je u pitanju drugi po velični kolaps neke banke u američkoj istoriji.

"Očekujem da će biti održani pretresi u Kongresu o oba kolapsa…Bilo je mnogo zabrinjavajućih signala recimo kod Banke Silicujmske doline, koncentracija u jednoj industriji, eksplozivni rast tokom prošle godine – imovina je bukvalno udvostručena sa 100 na više od 200 milijardi dolara", ukazuje Komizio.

I američka i britanska vlada su preduzele do sada neviđene korake kako bi sprečile potencijalnu bankarsku krizu koja preti zbog kolapsa Banke Silicijumske doline.

Britansko ministarstvo finansija i centralna banka objavili su da su učestvovali u prodaji britanske Banke Silicijumske doline najvećoj evropskoj banci HSBC, i tako osigurali novac građana u vrednosti od 8,1 milijarde dolara.

Američki regulatori su tokom vikenda pokušavali da nađu kupca za kalifornijsku banku. Nisu uspeli, ali je vlada saopštila da će osigurati novac građana i da će uskoro moći da ga podignu.

Federalne rezerve saopštile su da će klijenti ove dve banke, čak i oni čija štednja prevazilazi osiguranih 250.000 dolara - moći da podignu novac u ponedeljak.

Federalne rezerve su najavile i program za pozajmice u hitnim situacijama, koji bi trebalo da spreči talas bankarskih krahova i sačuva stabilnost bankarskog sistema.

Američka centralna banka je ovaj potez okarakterisala kao uobičajen - novac se daje bankama kako bi se klijenti osećali zaštićeno i mogli da podignu novac kad god žele. Banke će tako moći i da izbegnu prodaju sopstvenih obveznica kako bi obezbedile novac za klijente.

Za ovaj program biće odvojeno 25 milijardi dolara.

Ova intervencija Federalnih rezervi je najveća od finansijske krize 2008. godine, ali se razlikuje po tome što dve banke sada nisu spasene i nije im dat novac poreskih obveznika.

Regulatori su zatvorili Banku Silicijumske doline, koja je imala oko 200 milijardi dolara, kada su građani u petak požurili da podignu svoj novac odjednom.

Tada je banka morala da počne da prodaje svoje obveznice kako bi pokrila potrebu za gotovinom, što je vodilo drugom najvećem bankarskom krahu u američkoj istoriji.

Među klijentima banke su i kalifornijski proizvođači vina, kao i male i srednje IT kompanije, od kojih su mnogi imali kredite.

Sekretarka za finansije Dženet Jelen kazala je da su ključni problem Banke Silicijumske doline bile povećane kamatne stope, te da je zato pala vrednost obveznica i drugog kapitala banke.

U tekstu su korišćene informacije agencija Asošijeted pres, AFP i Rojters.

XS
SM
MD
LG