Linkovi

Biznis i umetnost


Umetnička radionica u Rozlinu u državi Virdžiniji
Umetnička radionica u Rozlinu u državi Virdžiniji

Zajednice širom Sjedinjenih Država su otkrile da, čak i u doba krize, novac uložen u u umetnost može da bude profitabilan. Ekipa Glasa Amerike posetila je dva predgrađa Vašingtona u kojima biznis i umetnost uspešno sarađuju.

Živa muzika navela je nekoliko ljudi da po vrelom danu izađu iz svojih klimatizovanih kancelarija u Rozlinu, u državi Virdžiniji, nedaleko od Vašingtona. Besplatne koncerte tokom pauze za ručak finansira organizacija Rozlin biznis impruvment distrikt - skraćeno BID. Njeni članovi su vlasnici poslovnog prostora u okolnim visokim zgradama.

"Veoma je važno da se zaposleni, kada dođu u kancelariju, osećaju prijatno tokom radnog vremena", kaže izvršna direktorka BID-a, Sesilija Kesidi.

Još jedna novina je uvedena za zaposlene u Rozlinu, oktobra prošle godine. BID je obezbedio milion i 200 hiljada dolara za pretvaranje bivšeg Muzeja novinarstva u prostor za gotovo sve vrste umetnosti, kaže izvršni direktor Hoze Ortiz.

"Imamo vizuelne umetnosti, scenske umetnosti, recitovanje, ples… Publika je raznolika jer imamo raznovrstan program", priča Ortiz.

Umetnost je izložena u neočekivanim prostorima. Neki programi podstiču učešće publike, a tu su i radionice u kojima posetioci stvaraju sopstvena dela. Mnoge od ponuda su besplatne.

Ulaganje novca u ovu, takozvanu umetničku sferu isplatilo se vlasnicima prostora i to ne samo u smislu zadovoljstva zaposlenih, kaže Džejson Šubak, iz Nacionalne zadužbine za umetnost.

"Kompanije žele da su tamo gde su ljudi, a umetnost je nešto što ljude vezuje za prostor. Pokazalo se da su to veoma snažni ekonomski podsticaji", kaže Šubak.

U Hajatsvilu, u državi Merilend, imaju to na umu. To predgrađe Vašingtona godinama je bilo uspavano, ali je konačno počelo da pokazuje znake života, posebno u delu nazvanom Umetnički distrikt (Art District). Stjuart Ajsenberg je izvršni direktor neprofitne Korporacije za razvoj Hajatsvila, koja je radi na oživljavanju grada.

"Imali smo oko 50 hektara potpuno praznog prostora sa kojim je trebalo nešto učiniti", kaže Ajsenberg.

Uprkos ekonomskoj krizi, nove kuće i poslovni prostori počeli su da se grade i prodaju. Ima i novih stanova dizajniranih za umetnike, kao što je Karl Taker.

"Imaju prostor za muzičare, kao i prostor za slikare koji žele da slikaju ili za plesače koji izvode scenske umetnosti", ističe Taker..

Kendis Džons je nedavno diplomirala dramu u Umetničkoj školi Tiš, u Njujorku.

"Bilo je prilično pusto sve dok nije sagrađena ova zgrada sa stanovima. Sigurna sam da će vremenom biti više pogodnosti, a možda i prostor za pozorište", priča Džons.

Prostor za scenske umetnosti već se gradi. Najstarija zgrada u Hajatsvilu preuređuje se u pozorište. Ajsenberg kaže da se od svakih 7 dolara novih investicija, jedan dolar se ulaže u umetnost. Ali postoji i još veća korist.

"Ovo ne samo da je dobro za ekonomiju, za ulepšavanje prostora i zgrada, već dugoročno gledano preobražava ljudsku svakodnevnicu. Tako se zajednica razvija od stagnantne i zaostale u nešto što što služi kao uzor za ulaganje", objašnjava Ajzenberg.

Sve dok ova zajednica bude privlačila investicije, kaže on, u njoj će uvek biti jeftinijih stanova za umetnike jer umetnici su njeno srce i duša.

XS
SM
MD
LG