Međunarodna organizacija za zaštitu ljudskih prava Amnesti Internešenel navela je u novom izvještaju da protesti na Bliskom istoku i sjeveru Afrike pokazuju da je sloboda govora ključno ljudsko pravo.
Trgi Tahrir u Kairu je ranije ove godine bio poprište narodnog pokreta koji je zahtijevao promjene. Nakon višenedjeljnih demonstracija, Egipćani su konačno uspjeli da zbace sa vlasti dugogodišenjeg, autokratskog lidera Hosnija Mubaraka. Amnesti Internešenel je u novom izveštaju pozdravio ulogu društvenih medija u, kako se navodi, postavljanju najvećih izazova represivnim režimima od kraja Hladnog rata.
“Glavna poruka ovogodišnjeg izvještaja Amnesti Internešenela je da se poslednjih godinu dana dogodila stvarna revolucija ljudskih prava. Svjedoci smo buđenja naroda na Bliskom istoku i sjeveru Afrike i širom svijeta”, kazao je geleralni sekretar te organizacije Salis Šeti.
Organizacija je međutim upozorila da bi diktatori mogli da iskoriste iste mreže kako bi ugušili pobune. Filip Luter, takođe iz Amnestija, kaže da događaji u Egiptu i Tunisu, pokazuju moć građana, bez obzira na njihovo porijeklo.
"Ljudi koji izlaze na ulice potiču iz različitih grupacija. Među njima su oni koji su potpuno marginalizovani u društvu. Takođe su uključene žene, kao i građani različitih političkih stavova.”
Globalne pobune u drugim zemljama međutim nemaju isti ishod. Moamer Gadafi još vlada u Libiji, uprkos otporu pobunjenika u pojedinim djelovima zemlje i vazdušnim napadima NATO-a. U Kini, vlasti su oštro suzbile nemire inspirisane događajima na Bliskom istoku. Tavonda Hondora iz Amnesti Internešenela navodi da je slična situacija i u pojedinim državama u pod-Saharskoj Africi, poput Ugande, Svazilenda ili Zimbabvea.
Na Obali Slonovače je nakon predsjedničkih izbora u novembru izbilo nasilje. Hondora navodi da postoje dokazi da su obje strane počinile zločine. U Nigeriji je, kako izvještavaju organizacije za ljudska prava, najmanje 500 ljudi poginulo u sukobima muslimana i hrišćana nakon izbora prošlog mejseca.
Kao uspjeh u oblasti ljudskih prava, Amnesti navodi puštanje na slobodu burmanske opozicionarke i dobitnice Nobelove nagrade za mir, Aung San Su Ći, koja je provela 15 godina u kućnom pritvoru. Organizacija međutim ističe da u Burmi postoje hiljade drugih političkih zatvorenika. Filip Luter ističe da je sloboda govora ključna za rešavanje nepravde.
"Nema jasnijeg dokaza važnosti slobode govora od događaja na Bliskom istoku i sjeveru Afrike, gdje su krajem 2010. ljudi počeli da se bune zahtijevajući to ključno pravo, koje im omogućava pristup svim drugim pravima.”
Kada se sloboda govora poštuje, ljudi mogu da sprovedu socijalne i ekonomske promjene, kao i političku revoluciju, ističe Luter.