Linkovi

Prognoze vodećih ekonomista za 2012.


Posle teške godine za globalnu ekonomiju, neki ekonomisti veruju da će 2012. po mnogo čemu biti slična godini za nama.
Posle teške godine za globalnu ekonomiju, neki ekonomisti veruju da će 2012. po mnogo čemu biti slična godini za nama.

Posle teške godine u kojoj je globalna ekonomija trpela udar za udarom, američki ekonomisti procenjuju šta nas očekuje u 2012. Kada je reč o američkom budžetu, nezaposlenosti i krizi u Evropi – mnogi veruju da 2012. neće doneti bitne promene.

Od sporenja oko buzdžeta Sjedinjenih Država do strahovanja od „dvostrukog pada“ u recesiju, 2011. je bila godina u kojoj je ekonomija zapadala iz jedne krize u drugu. Ekonomista Mark Vitner, iz banke „Vels fargo“, kaže da će 2012. na mnogo načina ličiti na 2011.

U prvoj polovini godine, rast će verovatno biti manji od očekivanog. Verovatno ćemo biti svedoci strahovanja od povratka recesije, naročito ako stvari u Evropi krenu loše, ali sredinom godine ili svakako krajem leta, podaci bi trebalo da postanu malo pozitivniji.“

Do tada, kampanja za izbor narednog predsednika Sjedinjenih Država biće u punom zamahu. Očekuje se da će ljudi misliti na radna mesta. S obzirom da se predviđa da ekonomski rast bude prespor da bi se smanjila stopa nezaposlenosti od 8,6 odsto, ekonomistkinja Bet An Bovino iz firme „Standard end purs“ kaže da će po svemu sudeći biti malo novih radnih mesta.

Očekujem da se stopa nezaposlenosti malo poveća, da se tokom godine zadrži na 9 odsto i da potom počne da se smanjuje kada oporavak dobije malo veći zamah.“

Ekonomista Džordž Peri iz Instituta „Brukings“, ocenjuje situaciju sa nešto više optimizma.

Ukoliko se situacija u Evropi naglo ne pogorša ili ako grešim u pogledu situacije u Kini i tamo ne dođe do ubrzanja rasta, mislim da će stopa nezaposlenosti u Sjedinjenim Državama krajem godine biti niža nego sad.“

Najdžel Golt iz firme „IHS global insajt“, kaže da veću opasnost predstavlja ekonomska stagnacija u 17 država eurozone.

Eurozona je najveća pojedinačna pretnja ne samo zbog recesije u toj zoni. Ona proizlazi iz rizika od recesije kombinovane sa finansijskom krizom u eurozoni koja prerasta u veliku globalnu finansijsku krizu. U najgorem slučaju, moglo bi da bude loše kao što je bilo 2008, 2009.”

Mnogi ekonomisti kažu da sve prognoze prestaju da važe ako zemlje u nevoljama, kao što je Grčka, odluče da odbace euro. Strepnje povećava intenzivno fokusiranje na državni dug, i u Sjedinjenim Državama i u inostranstvu. Iako su neophodna, mnogi ekonomisti kažu da u kratkoročnom smislu, kresanja troškova i oštre mere štednje mogu samo da oslabe već usporen globalni oporavak.

XS
SM
MD
LG