Linkovi

EU o embargu na uvoz iranske nafte


Iranska naftna rafinerija
Iranska naftna rafinerija

Krajem ovog meseca, članice Evropske unije treba da donesu odluku o tome da li da uvedu embargo na uvoz iranskih naftnih proizvoda.

Dok sankcije postaje sve rigoroznije, iranski predsednik Mahamud Ahmedinedžad traži nove prijatelje i nova tržišta, pre svega u Južnoj Americi, uključujući Kubu, koju je posetio prošle nedjelje. Reagujući na iranski program obogaćivanja uranijuma, SAD su zavele nove sankcije naftnim kompanijama koje posluju sa Teheranom. Sada je na redu Evropska unija, koja će na sastanku 23. januara razmotriti zavođenje sopstvenog embarga na iransku naftu. Profesor Pol Stivens, ekspert za Iran u londonskoj istraživaačkoj organizaciji „Četem haus“, kaže da dogovor neće biti jednostavan. Članice EU sa najvećim dugovima, ujedno su i najveći uvoznici iranske nafte.

„Naročito Grčka, koja na primer, trećinu svojih energenata nabavlja od Irana, i to pod veoma povoljnim uslovima. S obzirom na sadašnju situaciju u Grčkoj, teško da će tako lako odustati od toga. Slično tome, italijanska naftna kompanija ENI posluje sa Iranom, koji svoje dugove prema ENI-ju otplaćuje putem nafte.“

Stivens kaže da Japan, Indija i Kina uvoze između 400,000 i 500,000 tona iranske nafte dnevno. U međuvremenu, američki sekretar za finansije, Timoti Gajtner obišao je nekoliko azijskih zemalja, nagovarajući ih da smanje uvoz iranske nafte. Međutim, mnogi Evropljani još uvek nisu uvereni da se iranski nuklearni program može zaustaviti sankcijama. Zapad smatra da je iranski nuklearni program namenjen proizvodnji atomskog naoružanja, što Iran poriče. Britanski politički komentator, Sajmon Dženkins predviđa da će sankcije dovesti do nepredvidjenih negativnih posledica, a nastradaće i iranska opozicija.

Iranski režim će postati još oštriji prema svima onima koje smatra liberalima, zagovornicima pluralizma, koji su otvoreni prema spoljnim uticajama, naročito prema zapadnom uticaju. Sankcije nikada do sada nisu dovele do kolapsa režima.“

Iran je sa svoje strane zapretio zatvaranjem Ormuskog moreuza, kroz koji prolazi 20 odsto ukupne nafte u svetu. Stručnjak za energiju, Pol Stivens kaže da bi to moglo da dovede do munjevitog skoka cena nafte, i podstakne novu globalnu finansijsku krizu.

„Zatvaranje ili čak samo pokušaj zatvaranja Ormuskog tesnaca je glavni adut koji ima Teheran. To služi kao bitno sredstvo predupređivanja američkog ili izraelskog napada na Iran. Ali, lično smatram da taj adut ne bi nikada upotrebili isključivo zbog naftnog embarga.“

Pa ipak, SAD i Evropa ne pristaju na bilo kakav rizik. Britanski najsavremeniji ratni brod „Dering“, krenuo je na svoju prvu plovidbu u taj region. Britansko ministarstvo odbrane navodi da je reč o rutinskoj dužnosti, ali insistira da je posada spremna za slučaju takvog scenarija. A, američka strana je, kako javljaju mediji, Teheranu uputila poruku da ni u kom slučaju neće tolerisati pokušaj blokiranja Ormuskog moreuza.

XS
SM
MD
LG