Linkovi

Sećanje na Martina Lutera Kinga


Spomenik posvećen Martinu Luteru Kingu u Vašingtonu
Spomenik posvećen Martinu Luteru Kingu u Vašingtonu

Amerikanci se danas sećaju lidera pokreta za građanska prava Martina Lutera Kinga, nacionalnim praznikom kojim se obeležava njegov rođendan. Ove godine, novost je spomenik prečasnom Kingu, koji se uzdiže na Nacionalnom molu u Vašingtonu. Njegov sin, Martin Luter King Treći, prisustovao je jučerašnjem polaganju venca – na dan kada bi njegov otac napunio 83 godine.

„Danas želim da kažem američkom narodu i narodima širom sveta, da smo se sada podigli i da nikakav talas rasizma ne može da nas zaustavi.“

Uspon Martina Lutera Kinga Džuniora kao lidera borbe za građanska prava počeo je 1955, kada je poveo pokret za desegregaciju autobusa u gradskom saobraćaju u Montgomeriju, u južnoj državi Alabami.

„Mi, crni građani Montgomerija, učestvujemo u nenasilnim protestima protiv nepravde koju već godinama doživljavamo u autobusima.“

Do avgusta 1963, borba prečasnog Kinga za jednaka prava, postala je nacionalni pokret. Tog meseca, više od 250 hiljada ljudi učestvovalo je u maršu na Vašington. Pod Kingovim vođstvom, cilj marša je bio da poveća pritisak na zakonodavce da usvoje zakonski predlog o građanskim pravima, kojim bi se prekinula rasna diskriminacija. Bivši borac za građanska prava, Rodžer Vilkins, bio je među učesnicima marša koji su se okupili ispred Linkolnovog memorijala.

„Bio je savršen topao letnji dan, što je ljude podmladilo. Vladao je dobar osećaj zbližavanja cele zemlje. Zaista se to osećalo, ja sam to osetio prvi put u životu, tu težinu američke savesti.“

„Sanjam da će moja četiri mala deteta jednog dana živeti u zemlji u kojoj im niko neće suditi na osnovu boje kože, nego na osnovu njihovog karaktera.“

Nenasilni protesti i Kingovi govori, pokrenuli su pokret za gradjanska prava i usredsredili zemlju na pitanje jednakosti. King je dobio Nobelovu nagradu za mir 1964. i iste godine predsednik Lindon Džonson je potpisao Zakon o gradjanskim pravima, a naredne Zakon o glasačkom pravu. Time je van zakona stavljena rasna segregacija na javnim mestima i diskriminacija zbog koje crnci nisu mogli da glasaju.

„Negde sam pročitao da je veličina Amerike u pravu da se protestuje za sopstvena prava.“

Završna kampanja Martina Lutera Kinga bila je u Memfisu, u Tenesiju, marta i aprila 1968. On je predvodio marš podrške sanitarnim radnicima koji su bili u štrajku. Medjutim, protest se pretvorio u nasilje, kada su mladi ekstremisti počeli da pljačkaju prodavnice. Kinga je to razočaralo i obećao je da će se vratiti u Memfis da povede miran protest. Četvrtog aprila, 1968, King je tokom noći ubijen u motelu „Loren“.

Video sam obećanu zemlju. Možda neću stići do nje sa vama, ali bih večeras želeo da vam kažem da ćemo mi kao narod stići u obećanu zemlju.“

Četrdeset godina kasnije, Kingov život se slavi u zemlji u kojoj su ostvareni mnogi njegovi snovi, uključujući izbor Baraka Obame za prvog afroameričkog predsednika Sjedinjenih Država.

XS
SM
MD
LG