Linkovi

Radovi zatvorenika u galerijama u SAD


Radovi zatvorenika u galerijama u SAD
Radovi zatvorenika u galerijama u SAD

Neki od zatvorenika u Sjedinjenim Državama koriste umetnost kao sredstvo izražavanja, a zatvorska umetnost takodje je jedna od metoda rehabilitacije. Neka od njihovih umetničkih dela prodaju se u galerijama u Vašingtonu i okolini. Zaradu od prodaje dele umetnici i Zatvorska fondacija, neprofitna organizacija u Vašingtonu koja promoviše umetnost u zatvorima kao i alternativu samim zatvorima.

Idilične prizore naslikali su ljudi koji služe zatvorsku kaznu širom SAD. Za mnoge, to je podsetnik na svet van zatvora, koji su ostavili za sobom. Denis Sobin, direktor Zatvorske fondacije, proveo je 12 godina iza rešetaka. Odušak je nalazio u sviranju gitare.

„Umetnost je, u velikoj meri, sredstvo iskupljenja, rehabilitacije i terapije za mnoge ljude.“

Sobin je osnovao fondaciju dok je još bio zatvorenik. Kaže da, pored prirode i pejsaža, postoje i druge zajedničke teme.

„Ljudi žele da budu sa svojim porodicom, pa tako slikaju porodične skupove, porodične prizore. Neki su, pak, tako gnevni zbog zatvorskog iskustva da slikaju protestne slike, koje prikazuju surovu realnost zatvorskog života, rešetke…“

Radovi zatvorenika prodaju se u vašingtonskim galerijama, koje uzimaju deo profita. Dejl Džonson, vlasnica galerije Votergejt, kaže da su neki od zatvorenika istinski talentovani.

„Njihovi radovi su puni osećanja, tačno možete da vidite šta je ljudima na umu.“

Većina radova su crteži na papiru ili kartonu, ali ponekad se koriste i drugi predmeti.

„Ovo je primer slike radjene na maramici, čiji su krajevi izvezeni. Poslata nam je tako savijena.“

Brajan Drigers pušten je iz zatvora pre mesec dana. Tokom osam godina u zatvoru, stvorio je niz umetničkih dela, a neka od njih su izložena u Muzeju zločina i kazne u Vašingtonu. On je koristio olovku ili pastele, jer su boje i četkice bile zabranjene, da se ne bi koristile za tetovaže. Drigers je, putem Skajpa, ispričao za Glas Amerike čime je naslikao portret svoje žene.

„Četkicu sam napravio od svoje kose. Odsekao bih pramen, savio ga, vezao zubnim koncem i onda ga ubacio u praznu olovku. Slikao sam instant kafom. U zavisnosti od količine vode sa kojom se pomeša, mogu da se dobiju različiti tonovi i tako sam je koristio kao svojevrsnu vodenu boju.“

Drigers je pastelom naslikao apstraktni auto-portret.

Oblici su izlomljeni, što aludira na to da se moj život potpuno raspao, a značenje slike je da ja sada ponovo prikupljam te deliće.“

Zatvorenik Brajan Kol pronalazi kreativne ideje u starim stripovima. Mali deo radova potiče od žena, medju kojima je Rona Bejer, koja služi zatvorsku kaznu na Floridi. Na poledjini jedne od svojih slika piše…

„Ova slika mi dozvoljava da izadjem van prostora koji mi je ovde na raspolaganju, i odem na druge lokacije. Volim ovu sliku zato što je tako smirujuća.“

Kopije nekih od umetničkih dela takodje se prodaju na ulici. Ling Lou iz Kine kaže da su u njegovoj zemlji nezamislivi umetnički programi u zatvorima. On smatra da je zatvorska umetnost dobra ideja.

„Lepo je videti ljude koji su očigledno prekršili zakon ranije u svom životu kako su sada predani umetnosti.“

Denis Sobin takodje konstatuje da umetnost pomaže zatvorenicima da ojačaju samopouzdanje.

XS
SM
MD
LG