"Evropa je u opasnosti", poručuje danas poljsko predsjedništvo nakon posljednjih najava bankrota Grčke i neizvjesne sudbine eura i same EU.
Kriza eura poprima dramatične dimenzije. Sve se više i glasnije govori o bankrotu Grčke, koji bi, vjeruju mnogi, bio smrtonosan za euro. Sa druge strane, sve se više polarizuju stavovi o uvodjenju evropskih obveznica- medju zagovornike se danas svrstao i predsjednik Evropske komisije, dok je Njemačka snažno protiv. Konačno, upozorava se, krah Grčke, a zatim i eura kao jednog od ključnih postamenata same Unije, srušio bi cijelu evropsku konstrukciju.
"Nema sumnje da smo u opasnosti- Evropa je u opasnosti!", upozorio je Jan Vinsent Rostovski iz poljskog predsjedništva.
A situacija je takva da ima razloga za paniku. Državne obveznice evropskih članica rapidno gube na vrijednosti, svi berzovni indeksi u Evropi su u crvenom, dok Grčka, koja je postala simbol svih evropskih monetarnih slabosti, ne prestaje da grca u dugovima. Posljednje informacije govore da ta zemlja ima novca za vrćanje dugova samo do oktobra, te ako ne bude svježih finansijskih injekcija sa strane evropskog stabilizacijskog fonda i Medjunarodnog monetarnog fonda, odlazi u gotovo siguran bankrot.
Zato je grčki vrh tražio hitan sastanak sa ključnim evropskim igračima- francuskim predsjednikom i njemačkom kanceralrkom, od kojih ova posljednja osstro odbija rješenja krize kakva nudi Brisel- uvodjenje evropskih obveznica, koje bi na neki način, primoralo i bogate i manje bogate evropske zemlje da istinski dijele sudbinu, posebno onu finansijsku, što che reći sudbinu zajednčke evropske valute, koja je ovih dana na jednoj od najnižih ljestvica vrijednosti. U panici se čuju sve glasniji pozivi da Grci napuste euro i vrate se drahmi- to je pogrešno, upozorava evropsko predsjedništvo.
"Ako bi siromašne I slabašne zemlje istupile iz euro-zone, ili bile prisiljene da to urade, cijena takvog koraka bi iznosila, samo prve godine, od 40 do 50 posto bruto-nacionalnog dohotka, a potom do 20 posto svake naredne godine", istakao je Rostovski.
Zato euru i Evropi treba više integracije I jedinsvenog rukovodjenja, uvjeren je prvi čovjek Komisije, Žoze Manuel Barozo.
"Uvjeren sam da nam trebaju dublja i uvjerljivija integracija. Želim da bude jasno - sistem zasnovan samo na medjuvladinoj saradnji, kakav je funkcionisao u prošlosti, neće funkcionisati u budućnosti".
Brisel zato insistira na zajedničkim mjerama, tražeći od Grčke ali i ostalih država više fiskalne discipline i striktno provodjenje mjera štednje. U isto vrijeme, vodi se bitka sa vremenom kako bi se do narednog mjeseca znatnije povećala svota evropskog stabilizacijskog fonda, a protivninci uvodjenja evropskih obveznica privolili na tu, po Briselu, jednu od ključnih mljera evropske finansijske konsolidacije.