Linkovi

Nemačka - supersila na pomolu?


Angela Merkel, kancelarka Nemačke
Angela Merkel, kancelarka Nemačke

Nemačka sve više poprima obrise velike sile, tvrde analitičari, koji ukazuju na njeno liderstvo u Evropskoj uniji, kao i njene diplomatske napore u rešavanju ukrajinske krize.

Nemačka, koju mnogi nazivaju evropskim hegemonom, nikada nije bila prosperitetnija, bezbednija i slobodnija nego što je danas. Njena ekonomija je četvrta u svetu, dok je gotovo na vrhu kao svetski izvoznik.

Samo prošle godine nemački trgovinski suficit, koji je iznosio je 246 milijarde dolara, bio je po vrednosti drugi u svetu - odmah posle Kine.

Peking i Vašington smatraju Nemačku svojim ključnim evropskim sagovornikom i glavnim predstavnikom ukupnog evropskog bloka.

U stvari, 24 godine posle ujedinjenja, Nemačka je postala najvažniji transatlantski partner SAD, ističe Anet Hojzer iz Fondacije Bertelsman u Vašingtonu.

“Kisindžer je svojevremeno postavio pitanje da li Evropa ima jedan telefonski broj na koji može da se javi Vašington. Mislim da sada imamo solidan odgovor za Kisindžera. Telefon se nalazi u Berlinu”, kaže Hojzer.

Međutim, bez obzira na sve veći uticaj Berlina, Nemačka se usteže da zauzme važnije mesto na globalnom planu, tvrdi Stiven Sejbo, autor nove knjige Nemačka, Rusija i uspon geo-ekonomije.

Nemačka se afirmiše isključivo merkantilnim sredstvima, kaže on.

"Preovlađuje mišljenje da Nemačka treba da bude isključivo ekonomska sila - ni vojna ni strateška sila.”

Ipak pitanje je otvoreno …

"…da li će Nemačka u jednom trenutku da odustane od statusa trgovinske sile, odnosno da li će rebalansirati svoju spoljnu politiku, bolje reći sprovoditi stvarnu diplomatsku politiku, ne samo ekonomsku politiku?”

Sejbo ipak priznaje da je put do statusa velike sile, trnovit za Nemačku. Istina finansijska kriza u evrozoni, koja je izbila 2009, regulisana je pod uslovima koje je odredio Berlin, ali pet godina strogih mera štednje izmenili su politički teren Evrope. Širom starog kontinenta pojavile su se antievropske populističke struje kako na krajnjoj desnici tako i na krajnjoj levici.

Zajednički imetnitelj tih novih strujanja svodi se na otpor prema nemačkim ekonomskim nalozima, kaže Sejbo.

“Nemci nisu baš dobro postupali u vezi sa krizom. Mislim da je postojala doza arogancije – mi smo u pravu, mi znamo rešenje, treba samo da nas slušate. To je situacija koju Berlin mora da popravi.”

Uspon Nemačke se takođe odvija u jeku geopolitičke opasnosti na istočnim granicama Evrope, kao i bezbednosnih rizika koji vrebaju od strane islamskog ekstremizma na jugu Evrope, kaže Danijel Hamilton, direktor Centra za transatlantske odnose na univerzitetu Džons Hopkins.

Naoružane grupe prete ne samo geopolitičkoj strukturi već i društvenim normama Evrope, navodi Hamilton:

“Nestabilnost povezana sa Rusijom kao i nemiri na Bliskom Istoku mogli bi u jednom trenutku da se preklope i počnu da se odražavaju u samoj Evropi. Sve bi to moglo da zapljusne Zapadnu Evropu u smislu ulaska ljudi kao i dotoka drugih negativnih pojava koje bi mogle da poremete samu srž Evrope.”

Međutim, član nemačkog Saveta za spoljnopolitičke odnose, Rajnhard Bitikofer, (Reinhard Bütikofer) smatra da su uzdrmane evropske granice nagnale Berlin da pojača svoju bezbednosnu ulogu u Evropi i šire.

Kao odgovor na poteze Rusije u Ukrajini, NATO je pozvao na formiranje snaga za brzo reagovanje, u čijem sklopu Nemačka igra važnu ulogu, kaže Bitikofer:

“Nemci koji nerado preuzimaju vojnu ulogu, rasporedili su svoje snage u nekim od baltičkih zemalja, kako bi pojačali odbranu u zemljama sa slabim odbrambenim štitom.”

Odustajući od još jednog poteza, nedozvoljenog od kraja Drugog svetskog rata, Berlin je od nedavno počeo da snabdeva oružjem iračke Kurde koji se bore protiv grupe Islamska država u Iraku.

Ekonomska moć u svetu zavisi od stabilnosti međunarodnog poretka, koju garantuju zapadne strateške sile, kažu mnogi analitičari. Stoga nije neobično da je Berlin sve spremniji da tome doprinese.

XS
SM
MD
LG