Linkovi

Amnesti internešnel o stanju u svetu


Kršenje prava izbeglica bilo je, prema izveštaju Amnesti internešnel, goruće pitanje 2012. godine
Kršenje prava izbeglica bilo je, prema izveštaju Amnesti internešnel, goruće pitanje 2012. godine

Ugledna međunarodna organizacija za ljudska prava kaže da je kršenje ljudskih prava izbeglica bilo glavno pitanje u protekloj godini

Ova organizacija sa sedištem u Londonu nazvala je Internet važnim sredstvom u borbi protiv kršenja ljudskih parva, istovremeno apelujući na vlade da olakšaju pristup Internetu.

U izveštaju naslovljenom “Stanje ljudskih prava u svetu, 2013”, Amnesti Internešnel kritikuje sve zemlje Zapadnog Balkana, dok istovremeno optužuje Zapad da je izdao sirijski narod.

Ova međunarodna organizacija za zaštitu ljudskih prava kritikuje nacionalističku retoriku političkih stranaka u Bosni i Hercegovini, diskriminaciju Roma u Srbiji, etničke sukobe u Makedoniji, kao i slabo napredovanje suđenja za ratne zločine u Hrvatskoj.

U izveštaju o Srbiji Amnesti navodi da je u aprilu prošle godine u Beogradu 1.000 Roma nasilno isterano iz svojih kuća, a da je u oktobru zabranjena Parada ponosa.
Na Kosovu neki ratni zločini za koje se sumnjiče pripadnici Oslobodilačke vojske Kosova nisu procesuirani. Na severu Kosova nastavljaju se etnički sukobi i diskriminacija manjina.

Amnesti Internešnel navodi da Hrvatska nije preduzela odgovarajuće mere za procesuiranje ratnih zločina počinjenih od strane pripadnika Hrvatske vojske i policije protiv Srba i drugih manjina.

U izveštaju se dodaje da su Romi, Srbi i pripadnici LGBT zajednice i dalje diskriminisani u Hrvatskoj.

Kada se radi o BiH u izveštaju se navodi da Odeljenje za ratne zločine Suda BiH igra ključnu ulogu u procesuiranju ratnih zločinaca u toj zemlji, ali da su verbalni napadi na ovu i druge sudske institucije potkopali nastojanja na tom polju. Takođe se navodi da postoji diskriminacija nad mnogim žrtvama silovanja u BiH, a da je brojnim porodicama nestalih u ratu i dalje onemogućen pristup pravdi i odšteti.

U Makedoniji su pogoršani odnosi između Makedonaca i Albanaca, dok porodice nestalih u konfliktu 2001. i dalje nemaju pristup pravdi.
Uslovi u zatvorima su, takođe, ispod minimalnih standarda, navodi se u izveštaju Amnesti Internešnela.

U istom izveštaju se ističe da je u Crnoj Gori, bivši premijer Igor Lukšić javno kritikovao nevladine organizacije i medije koji se protive vlastima, dok su nezavisni novinari bili su izloženi napadima i pretnjama.

Crnoj Gori su upućene kritike i zbog tretmana izbeglica, a navodi se da je ta država i tranzitna ruta za azilante.

Na globalnom nivou, Amnesti navodi da su u protekloj godini milioni izbeglica i raseljenih lica izgubili svoje domove zbog prirodnih katastrofa i konflikata kao što je slučaj sa sirijskim narodom. Ova organizacija sa sedištem u Londonu tvrdi da su državne vlasti i poslodavci podjednako odgovorni za stradanja ugroženih grupa.
Izbeglička kriza je posebno akutna u Africi, u Demokratskoj Republici Kongo, Obali Slonovače i Južnom Sudanu. Pored kršenja ljudskih prava u ratnim zonama, kao što je uništavanje škola u Sudanu, Amnesti kritikuje zemlje koje primaju izbeglice, i druge zemlje koje ne pružaju dovoljnu pomoć.

“Pojedinačne vlade radije usmeravaju pažnju i utvrđuju prioritete u okviru granica svoje države, umesto da uzmu u obzir bezbednost svih odnosno ljudskog roda u celini. Nažalost, međunarodna zajednica koja bi trebalo da ustane u znak solidarnosti sa 12 miliona ljudi koji više nemaju svoju državu, nije se pokazala dorasla zadatku,” rekao je u razgovoru za Glas Amerike, Salil Šeti, generalni sekretar Amnesti Internešnela.

Broj registrovanih izbeglica u prošloj godini iznosio je 15 miliona ljudi.
Amnesti je takođe dokumentovao primere mučenja i represije u više od 100 zemlja, od kojih 57 drži političke zatvorenike.

Amnesti je, međutim, objavio i pozitivne vesti. Pohvalio je potpisivanje globalnog Sporazuma o trgovini oružjem, kojim se reguliše trgovina konvencionalnim naoružanjem.

Salil Šeti je takođe ukazao na širenje celularne tehnologije koja pomaže u zaštiti ljudskih prava, odnosno doprinosi otkrivanju kršenja ljudskih prava, delom i pomoću amaterskih video snimaka, kao što je ovaj.

“Imamo Tviter i društvene medije koji se šire sve bržim tempom. Naravno da moramo da proverimo veliki broj informacija, koje ne možemo automatski da prihvatimo. Međutim, sve veći broj mobilnih telefona, građana-aktivista i građana-novinara, mislim da predstavlja prekretnicu,” rekao je Šeti.

Zahvaljujući mobilnim telefonima proizvodi se sve veća količina video materijala, na kojem se vide napadi na civile u Siriji, kao i kršenja ljudskih prava u drugim zemljama. Amnesti Internešnel priznaje da amaterski video reporteri ne mogu da spreče takve napade, ali mogu da ih predoče svetu kao nikada do sada, što bi na nekim način moglo da spreči buduća zlostavljanja.

Amnesti je pozvao Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija da učini više na zaustavljanju rata u Siriji i zatražio da se sirijski konflikt iznese pred Međunarodni krivični sud, kao i da se zamrzne imovina sirijskog režima i uvede embargo na oružje sirijskoj vladi.

Amnesti je takodje optužio evropske vlade za “ugrožavanje života imigranata i azilanata”, i upozorio da se strani radnici suočavaju sa sve većom agresivnošću lokalnog stanovništva zbog nezaposlenosti.
XS
SM
MD
LG