Linkovi

<img align=left border=1 width=60 hspace=8 src="http://www.voanews.com/mediastore/human_trafficking_report_cover_eng_150_2004.jpg">UNICEF: 2002. godine u Srbiji je pronadjeno ukupno 109 žrtava trgovine ljudima - 2005-03-31


U izveštaju pod nazivom «Trgovina ljudima u jugoistoènoj Evropi 2004.» navode se mere koje su policija i nevladine organizacije u osam zemalja jugoistoène Evrope preduzele u spreèavanju trafikinga i pomoæi žrtvama. Zemljama regiona preporuèuje se veæa koordinacija u suzbijanju te vrste kriminala. Da èujemo šta je u izveštaju reèeno za Srbiju i Crnu Goru.

2002. godine u Srbiji je pronadjeno ukupno 109 žrtava trgovine ljudima. Reè je o ženama iz zemlje i inostranstva koje su po hotelima i barovima radile kao konobarice, pevaèice ili striptizete, kaže se u UNICEF-om izveštaju. Broj žrtava trafikinga je 2003. godine opao na 49, a prema podacima nevladinih organizacija, znaèajno je smanjen posle operacije «Sablja». Medjutim, nevladina organizacija ASTRA smatra da je taj pad samo privremen, i povezan sa iznenadnim hapšenjima i reorganizacijom te vrste kriminala. Prema drugim nevladinim organizacijama, broj žrtava je zapravo u porastu a policijski podaci pokazuju smanjeni broj nelegalno zaposlenih stranih državljanki a ne i ukupan broj žrtava.

Po oceni nacionalnog koordinatora, Dušana Zlokaša, trgovina ljudima u Srbiji je pod kontrolom. Srbija je prevashodno zemlja tranzita, ali je policija blokirala brojne kanale za krijumèarenje ljudi. Agencije koje su umešane u trafiking su zatvorene, noæni klubovi zapošljavaju lokalne devojke na osnovu ugovora, i nema mnogo dokaza o tranzitu žena na putu za Kosovo, Makedoniju ili Grèku.

Prema republièkom ministarstvu policije, u Srbiji ne postoji problem trgovine decom i nema konkretnih dokaza o trgovini dece iz inostranstva. U 98% sluèajeva nestale dece 2002. godine u pitanju su bila deca koja su pobegla od kuæe zbog loših ocena ili porodiènih svadja. Strahuje se da su žrtve trafikinga najèešæe romska deca i deca koja iz inostranstva, uglavnom Rumunije, dolaze sa roditeljima u Srbiju gde žive na ulici, prose i kradu.

Prema izveštaju UNICEF-a,veæina osoba umešanih u trafiking bila je krivièno gonjena. Broj ilegalnih imigranata pronadjenih na teritoriji Srbije, koji najèešæe dolaze iz Rumunije Moldavije i Bugarske takodje je u padu.

U Crnoj Gori, vladini predstavnici optužuju nevladine organizacije da preuvelièavaju broj žrtava, dok te organizacije tvrde da je broj žrtava mnogo veæi od zvanièno registrovanog. Prema oceni nacionalnog koordinatora, Crna Gora je prvenstveno zemlja tranzita, a crnogorska policija tvrdi da je situacija pod kontrolom. Od èuvenog sluèaja Moldavke 2003. godine, u Crnoj Gori su potvrdjena samo dva sluèaja trgovine ljudima. Medjutim, prema nekim tvrdnjama, trgovina decom u Crnoj Gori je uèestalija nego prethodnih godina a zabeležna je i sezonska trgovina devojkama radi prostitucije u primorskim mestima. Što se tièe Kosova, izmedju januara 2003. i aprila 2004. godine otkriveno je 75 sluèajeva trafikinga, a podignuto 60 optužnica za trgovinu ljudima. Neke od žena koje su prvobitno bile žrtve trafikinga sada rade kao konobarice ili plesaèice po ugovoru i dobro su plaæene tako da tvrde da su na Kosovu dobrovoljno. Broj identifikovanih žrtava spremnih da prihvate pomoæ vlasti je u drastiènom padu. Medjutim, postoje dokazi da trafiking nije u opadanju veæ da samo menja karakter, kaže se u izveštaju UNICEF-a o krijumèarenju ljudi 2004. godine.

XS
SM
MD
LG