Linkovi

<img align=left border=1 width=60 hspace=8 src="http://www.voanews.com/mediastore/apBushDeliversForeignPolicyBrusselsnumber221Feb052150_0.jpg">Predsednik Buš izjavio da je došlo vreme da se Sirija povuèe iz Libana - 2005-03-02


Predsednik Buš je uputio svoju do sada najdirektniju poruku vladi u Damasku podržavši zahteve koje su ranije izneli amerièki državni sekretar, Kondoliza Rajs, i francuski ministar inostranih poslova, Mišel Barnije.

«Pozdravio sam izjave koje su oni dali na konferenciji za novinare, rekavši jasno i glasno Siriji – 'povucite vojnike i obaveštajne agente iz Libana kako bi demokratija dobila šansu u toj zemlji.»

U govoru na jednom koledžu u državi Merilend, predsednik Buš je rekao da meðunarodna zajednica koordinisano radi na unapredjenju izgleda za slobodu i mir na Bliskom istoku i da govori jedinstvenim glasom kako bi se obezbedilo da demokratija uhvati korena u regionu. On je dodao da Sirija ne sledi nastojanja ka demokratiji na Bliskom istoku. Portparol Bele kuæe, Skot Meklelan je naveo da je sirijskoj vladi poznato šta treba da preduzme kako bi izmenila svoje ponašanje i postala konstruktivan èlan regiona i meðunarodne zajednice. Meklelan je dodao da administracija predsednika Buša i dalje podozreva da neki èlanovi bivšeg iraèkog režima operišu iz Sirije. On je naveo da je Vašington takodje zabrinut zbog toga što vlada u Damasku i dalje podržava terorizam, ukljuèujuæi i nedavni bombaški napad u Tel Avivu. Portparol Bele je naglasio da administracija ima èvrste dokaze da je taj napad planirao ogranak islamskog džihada u Damasku. Sirija je rasporedila svoje trupe u Libanu još 1976. godine, ubrzo posle izbijanja graðanskog rata u toj zemlji. Oko 14 hiljada sirijskih vojnika i obaveštajnih agenata i dalje se nalazi u Libanu. Pritisak za njihovo povlaèenje pojaèao se posle ubistva bivšeg libanskog premijera Rafika Haririja, dok su masovne demonstracije do kojih je došlo u meðuvremenu dovele do ostavke prosirijske vlade u Bejrutu.

XS
SM
MD
LG