U nekoliko nedavnih intervjua za televiziju i štampane medije, predsednik Buš je nastavio da naglašava da bi uspešni izbori u Iraku mogli da imaju dalekosežne posledice kako za Bliski istok tako i za samu Ameriku.
«Ovo je samo prvi u nizu važnih koraka ka pojavi demokratije u Iraku. Verujem da će do toga doći i da će to takodje učiniti Ameriku bezbednijom.»
Predsednik je takodje rekao da smatra da njegov reizbor ujedno znači podršku njegovoj politici u Iraku. Henri Nau, profesor političkih nauka na univerzitetu «Džordž Vašington» u Vašingtonu, smatra da će predsednik Buš nastaviti svoju politiku u Iraku.
«Polovina Amerikanaca ga čvrsto podržava u tome. Prema tome on ulazi u svoj drugi mandat sa znatno ojačanim glavnim pravcima svoje spoljne politike.»
Medjutim, nedavne ankete ukazuju da sve veći broj Amerikanaca ima sumnje u pogledu situaciju u Iraku. Prema anketi tv mreže CNN i agencije Galup, 59 odsto ispitanika smatra da se stvari odvijaju loše po Ameriku, u Iraku. Druge nedavne ankete pokazuju da većina Amerikanaca sada smatra da rat u Iraku nije bio vredan cene. Uprkos predsednikovom reizboru demokrate poput senatora iz Masačusetsa Teda Kenedija, i dalje snažno kritikuju politiku administracije u Iraku.
«Ne odustajem od gledišta da je Irak Vijetnam za Džordža Buša. U odsudnom trenutku u ratu protiv terorizma administracija je odustala od potrage za Osamom bin Ladenom i napravila katastrofalnu grešku time što je uvukla Ameriku u beskrajan haos u Iraku.»
Politički analitičari smatraju da bi izbori u Iraku mogli da imaju značajan uticaj na javno mnjenje u SAD i da bi mogli da se odraze i na unutrašnjhu politiku predsednika Buša, kao i na Kongres. Leri Sabato je profesor političkih nauka na univerzitetu Virdžinije.
«Ukoliko bude uspeo da izmeni tu veoma opasnu situaciju u Iraku, imaće relativno dobre izglede da u svom drugom mandatu sprovede neke od tačaka svog unutrašnjeg političkog programa. Ukoliko to ne bude slučaj, vrlo je moguće da Irak postane bezizlazna situacija kakva je bio i Vijetnam.»
I, mada su izbori važan korak na putu Iraka ka demokratiji, mnogi analitičari smatraju da je većina Amerikanaca više zabrinuta zbog rastućih američkih gubitaka u Iraku i zbog toga što američki vojnici ostaju sve duže u toj zemlji. Majkl O'Henlon je analitičar u vašingtonskom institutu Brukings.
«Mislim da je za većinu Amerikanaca nivo nasilja usmerenog protiv naših vojnika u Iraku, kao i medju samim Iračanima važniji pokazatelj nego politički proces u toj zemlji.»
I dok taj proces teče, jedan broj analitičara smatra da će američka javnost vršiti sve veći pritisak zahtevajući povlačenje američkih vojnika iz Iraka i prenos odgovornosti za održanje bezbednosti u zemlji na Iračane.