Linkovi

<img align=left border=1 width=60 hspace=8 src="http://www.voanews.com/mediastore/ap_bush_face_13jan05_eng_150.jpg">Predsednik Džordž Buš je izložio celu seriju ambicioznih inicijativa za svoj drugi mandat - 2005-01-20


Najnovija istraživanja javnosti pokazuju da su Amerikanci, uopšteno, optimistièni u vezi sa narednim mandatom predsednika Buša. Posle novembraske pobede na izborima, predsednik je uveren da æe biti u stanju da sprovede neka smela rešenja o kojima je govorio tokom kampanje.

«Na ovim izborima sam dobio kapital koji æu upotrebiti za postizanje onoga što sam narodu obeæao, što je, kako ste i èuli, reforma socijalnog osiguranja i poreskih zakona, dalji napredak ekonomije, obrazovanje, borba i pobeda u ratu protiv terorizma.»

Pred njim je sada izazov da te ideje pretoèi u zakone. Ekonomski rast æe i dalje biti glavni prioritet za predsednika. Poreske olakšice bile su mu glavno sredstvo za podsticanje privrede, tokom prvog mandata, a zajedno sa najnižim kamatnim stopama u istoriji dovele su do blagog privrednog oporavka, posle velikog pada poslovnih aktivnosti uzrokovanih teroristièkim napadima izvršenim 11.septembra 2001. Meðutim, rekordno visok budžetski deficit, rat u Iraku i borbe u Avganistanu ostavile su malo sredstava za domaæe potrebe. Neki od ekonomista upozoravaju da bi dalje zaduživanje kod meðunarodnih kreditora moglo da donese znaèajne rizike. Oni smatraju da bi, bez novih budžetskih izvora, deficit mogao da se otrgne kontroli. Predsednikovi ekonomski savetnici stvari vide znaèajno drugaèije i ukazuju da poreske olakšice stimulišu privredni rast, što rezultira u poveæanju budžetskih prihoda, što æe biti upotrebljeno za otplatu deficita i finansiranje novih programa. Meðutim, najveæi deo tog privrednog rasta zavisiæe od faktora koje je teško predvideti, poput cene nafte i terorizma. Tokom predizborne kampanje, predsednik je veliki naglasak stavio na, po njegovom uverenju, svoje vrhunske kvalifikacije da naciju saèuva od teroristièkih napada, posle 11-og septembra.

«Najvažnija dužnost predsednika SAD je da štiti Amerikance. Ako, tokom ove decenije, naša zemlja pokaže bilo kakvu nesigurnost ili slabost, svet æe skliznuti u tragediju. To se neæe dogoditi dok sam ja na zadatku.»

Ubrzo posle izborne pobede u novembru, predsednik je dodatno ojaèao sekretarijat za unutrašnju bezbednost – tako što je potpisao zakonski akt kojim je izvršena najobimnija reorganizacija amerièkih obaveštajnih operacija, u proteklih više od pola veka.

«U skladu sa ovim novim zakonom, naše brojne obaveštajne operacije biæe jedinstvenije, bolje koordinisane i efikasnije. To æe nam omoguæiti da bolje obavljamo svoju dužnost – što je zaštita Amerikanaca.»

Bolji obaveštajni podaci su samo jedan aspekt unutrašnje bezbednosti. Tomas Man, politièki analitièar pri Brukingsovom institutu ovde u Vašingtonu, ukazuje da je ostalo još dosta posla.

«Sada nas dosta brinu teretni kontejneri, moguænost da oružje stigne tim putem, zatim bezbednost naših granica, položaj jedinica za prve reakcije na lokalnom nivou i na nivo saveznih država.»

Veliki broj republikanaca u Kongresu iznose sliène razloge za zabrinutost, najviše u vezi sa pograniènom bezbednošæu i traže od predsednika da sprovede oštrije imigracione mere kontrole. U jeku napora za usvajanje zakona o reformi obaveštajnih agencija, predsednik Buš je obeæao da æe pooštriti imigracionu kontrolu. Meðutim, to æe biti u suprotnosti sa njegovim ranijim planom da se nelegalnim imigrantima, koji imaju moguænost zaposlenja, pruži privremeni legalni status. Politièki posmatraèi smatraju da bi borba u vezi sa tom temom mogla da dovede u opasnost druge predsednikove ambiciozne domaæe planove. Reforma socijalnog osiguranja ili pojednostavljenje poreskih zakona bili bi veliki zakonodavni uspeh. Meðutim, politièki analitièar Trip Berd, iz fondacije Heritidž, smatra da bi predsednik mogao da ostane najviše upamæen kao osoba koja æe, možda, preoblikovati Vrhovni sud SAD, pošto postoji moguænost da èak 3 od 9 sudija Vrhovnog suda podnesu ostavke.

«Oni predstavljaju treæi krak vlasti, a neki smatraju i najuticajniji, pošto oni nisu birani veæ imenovani na doživotne funkcije, ili dok ne odluèe da se penzionišu.»

Predsedavajuæi Vrhovnog suda, sudija Vilijam Renkvist, ima rak dok preostala dvojica sudija razmišljaju o penzionisanju. U sluèaju da se predsedniku pruži prilika da imenuje nove sudije, gospodin Buš napominje da je on sklon onima koji podseæaju na najkonzervativnije èlanove Vrhovnog suda. Pravni struènjaci ukazuju da bi konzervativniji sastav suda mogao da preinaèi veliki broj ranijih, liberalnih, odluka – poput prava na abortus i ravnopravnosti pri zapošljavanju. Samo to bi bio dovoljan peèat predsednika Džoržda Buša za doglednu buduænost.

XS
SM
MD
LG